ŠVEDSKA
UVOD
Kraljevina Švedska je država koja se nalazi na istočnoj strani Skandinavskog poluotoka i to je treća zemlja po veličini u Sjevernoj Europi. Švedska je veoma lijepa i zanimljiva zemlja. Švedska je zemlja u koja je najmirnija u smislu ratnih zbivanja u cijeloj Europi i kao takvu možemo je okarakterisati kao mirnu zemlju sa jakom ekonomijom, jakom socijalnom podrškom i veoma slobodnom i moćnom demokratijom. Upravo su to razlozi moga odabira baš ove teme za obradu maturskog rada, u kojem sam će se nalaziti najbitnije i najzanimljivije činjenice vezane za istočni dio Skandinavije .
U ovom radu nastojao sam da naglasim prirodne i društvene ljepote ove zemlje i prikažem skladnost koja vlada u švedskom društvu, njihovu disciplinu i neizmjernu toleranciju.
Također Švedska je važna karika Europske unije i NATO-a i kao takva ima veliki uticaj na mnoge zemlje cijeloga svijeta pa tako i naše zemlje iz koje se u Švedsku emigriralo nekoliko desetina hiljada ljudi.
1. IME, GEOGRAFSKI POLOŽAJ GRANICE I VELIČINA
Kraljevina Švedska je država na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Letonijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Švedska je četvrta zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Švedska je članica Europske unije od 1. siječnja1995.
Slika br. 1. Geografski položaj Švedske 4
Moderna Švedska je proizašla iz Kalmarske unije formirane 1397., te ujedinjenjem zemlje od kralja Gustava I. u 16. stoljeću. U 17. stoljeću zemlja je proširila svoj teritorij te je stvoreno Švedsko carstvo. Većina osvojenih teritorija izvan skandinavskog poluotoka je izgubljena tijekom 18. i 19. stoljeća. Istočna polovica Švedske (sastavljena od regije Österland i istočnog dijela regije Norrland) je pripala Rusiji. Švedska je posljednji put izravno sudjelovala u ratu 1814. kada je vojnom okupacijom prisilila Norvešku na personalnu uniju koja je trajala do 1905. Od 1905. Švedska provodi nesvrstanu vanjsku politiku u doba mira te neutralnu politiku u doba rata.
2. PRIRODNO-GEOGRAFSKE ODLIKE
2.1. Reljef i geološka građa
Švedska je smještena na geološki veoma stabilnom evroazijskom dijelu kopna. četvrta po veličini evropska država, prostire se na gotovo 500 000 km2. Granica sa Norveškom koja je utvrđena 1751., duga je 1 619 km. Kako je dio skandinavskog poluostrva, obalna strana je duga 2 500 km.
Slika br.2. Reljef Kraljevine Švedske 4
Švedska se prostire pravcem jug-sjever u dužini od 1600 km pa se u tome izdvajaju tri regije: Norrland (sjeverna zemlja), Svealand i Gotland, i 25 provincija. Dvije južne regije dobile su ime po plemenima koja su ranije tamo živjela, Švedi i Goti. Najjužniji dio zemlje, Skane, nastavak je najplodnijih polja Danske i sjeverne Njemačke. Sjevernije su šumoviti, visi predjeli sa manje plodnom zemljom, Smaland. Ostatak južne Švedske sastoji se od naizmjeničnih stjenovitih poljskih predjela i jezera koja su najtipičnija u području izmedju Stokholma i Geteborga. Sjevernije od ovog pojasa je granično područje koje odvaja južnije regije od Norrlanda, regije koja obuhvata 3/5 sjevernog dijela Švedske, brežuljkasto-planinsko područje, šumovito i ispresijecano velikim riječnim dolinama.
Dalje na sjeveru su bazeni ruda olova i cinka regije Vasterbotten, i velika nalazičta željezne rude Kiruna i Gallivare-Malmberget. Na tom području su najznačajnije zalihe Švedskog granita i kristalastog škriljca. Zapadna granica izme|u Švedske i Norveške uglavnom prati skandinavski planinski lanac, nastao u tercijaru ( prosječna nadmorska visina 1000-2000m, sa najvišim vrhom Kebnekaise 2111m), iz koga izviru sve veće rijeke Švedske. Iz perioda kambrija i silura, datiraju krečnjacke naslage na zaravnima ostrva Oland i Gotland u Baltiku, i na jos nekim drugim mjestima centralne i južne Švedske. Tokom nekoliko era, Skandinavija je bila pokrivena ledom. Posljednje ledeno doba je završeno prije 10 000 godina, pa su težina i pokretanje ledenih masa formirali reljef.
2.2.Klimatske odlike
Klima Švedske je kontinentalna. Na nju uglavnom utice polozaj Skandinavskih planina koje sprečavaju prodiranjetoplih i vlažnih vjetrova s Atlanskog okeana,ali omogućava prodiranje hladnih vazdušnih masa iz subpolarnih krajeva. Temperature sredinom januara su oko -2 na jugu, i -10 na sjeveru, julska se kreće od 12 do 14 stepeni Celzijusa. Količina padavina smanjuje se od Skandinavskih planina( 500 - 1000 mm), prema istoku ( 400 - 600 mm) i od juga ( 600 - 1100 mm) prema sjeveru ( 300 - 500 mm), Stokholm 560 mm i Geteborg 670 mm. Obzirom na geografski položaj Skandinavije, Švedska ima veoma povoljnu klimu. Polja niskog pritiska sa Atlantika naglo (sa sjeverozapada) donose topao vazduh. Vrijeme je promjenjivo, nekoliko sati kiše, sa suncem, zatim vjetar sljedeći dan, i onda ponovo padavine. Zahvaljujući ovakvom vremenu, temperaturne razlike izme|u dana i noci, ljeta i zime, nisu tako velike, posebno u zapadnoj Švedskoj.
Suprotan tip klime uslovljava zona visokog pritiska na istoku, gdje je vrijeme stabilnije, suvlje i sunčanije, odnosno toplija ljeta i hladnije zime. Borba između ova dva uticaja na vremenske prilike posebno je važna za poljoprivredu Švedske. Obzirom na nagnutost Zemljine ose i okretanja oko Sunca, najsjeverniji dijelovi imaju ekstremne kontraste izme|u dugih ljetnih dana i posebno dugih zimskih noci. Vremenska razlika između sjevernog i južnog dijela zemlje najmanja je u ljetnim mjesecima kada su sjeverni dijelovi topliji zbog dužine dana. Jesen i zima dolaze ranije u sjeverne dijelove, dok južni obalski dijelovi imaju dugo, blago jesenje vrijeme. Sjeverni dio ima duže i hladnije zime, sa obilnijim padavinama.U sjevernim dijelovima Švedske snijeg se zadržava na tlu 7 mjeseci,more je u sjevernom dijelu Botničkog zaliva zaledjeno oko 6 mjeseci. međutim zima u Švedskoj je obično bijela. Proljeće na jug dolazi sredinom marta, krajem aprila u centralnu, a krajem maja u sjevernu Švedsku.
2.3.Hidrografske odlike
Više od 15% ukupne teritorije Švedske je pokriveno vodom, sa oko 30 glavnih rijeka i oko 90 000 jezera ( 8% Švedske je pokriveno jezerima), uključujuci i jezero Vanern, najveće jezero zapadne Evrope (površina oko 5 546 km2). Rijeke su pretežno planinske, sa vodopadima i brzacima, većina izvire u skandinavskom planinskom lancu, tece koritima nastalim fluvio-glacijalnom erozijom (koritima glečera iz ledenog doba) i ulijeva se u Botnički zaliv i Baltičko more. Neke od najvećih rijeka su Klar, Muonio, Dal, Jeta, Umea, Lulea, a od jezera Vener, Beter, Jelmar, Stor, Siljan, Torne Tresk i Hornavan. Zbog brojnih vodopada i brzaka , rijeke su neplovne , dok je splavarenje redovno prisutno u ljetnoj polovini godine. Za vodeni saobraćaj od velikog su značaja jezera: Vanern,Vattern,Hjalmaren,Malaren.
2.4.Tlo, biljni i životinjski svijet
Većim dijelom Švedskog predjela (skandinavski lanac), dominiraju crnogorične šume, u južnijim predjelima prošarane su i nekim listopadnim vrstama (najčešće breza i topola). Listopadne šume bukve i hrasta na južnoj i jugozapadnoj obali pretvorene su u poljoprivredno zemljište. Takođe od južnog dijela zemlje, pa sve do Norrlanda (srednja Švedska), nalaze se i druge listopadne šume lipe, jasena, javora i bresta. Zahvaljujući krečnjačkoj podlozi i povoljnim klimatskim uslovima, Gotland, Oland i dijelovi skandinavskog gorja imaju vrlo interesantnu floru (uključujući veliki broj varijeteta orhideje). Fauna Švedske je uništavana od ledenog doba pa do naseljavanja ljudi na određenim prostorima. Vukovi su gotovo istrijebljeni, dok medvjedi i lisice jos uvijek nalaze staništa u sjevernim šumama. Širom zemlje najbrojnije životinjske vrste su losovi (sjeverni jeleni), srndaci, lisice i zecevi. Naravno, za lovce su najatraktivniji losovi (koji su inače uzročnici brojnih saobraćajnih nesreća).
1850-ih godina ubijano je oko 1000 losova godišnje, sada je taj broj od 150 do 200 komada. Lov na ove životinje je strogo ograničen, a neke vrste su potpuno zaštićene. Zimska populacija ptica svodi se na samo nekoliko vrsta, međutim ljeto donosi veliki broj ptica selica iz južnih krajeva.
Sa svojom dugom obalom i mnogobrojnim jezerima i rijekama, Švedska je bogata vodenom faunom, međutim i ona se polako smanjuje pod uticajem okoline i načina života (isto se odnosi i na baltičke foke). Najznačajniji izvori ribe su atlantska obala (bakalar i skusa), Botnički zaliv, jezera i rijeke sa lososom i čtukama, i Baltik (haringe).
1910., Švedska je, kao prva evropska zemlja, osnovala nacionalne parkove(Abisko,Sarek,Dundret), radi zaštite prirodnih bogatstava, uglavnom u Norrlandu, ali i drugdje širom zemlje. Na taj način posljednji dijelovi evropske divljine su sačuvani od eksploatacije i uništavanja. Mnoge prirodne rezerve i kulturna obilježja su takođe zaštićena u svrhu zaštite okoline. Naročito su interesantni visoki ekološki standardi što se tiče zaštite okoline. Običajno pravo nalaze slobodu kretanja šumama i poljima, i branje jagoda i gljiva, ali nosi i obavezu očuvanja krajolika, i postovanje privatne imovine.
Upitate li inače ljubaznog Svedjanina, gdje bere jagode, on će vam se zagonetno nasmijati i promijeniti temu. Dobro mjesto za branje jagoda je porodična tajna.
Zadnjih godina, zarada od branja šumskih jagoda je bila dovoljna da privuče studente iz istočne Evrope. Ukoliko je rodna godina, zarada za dva mjeseca branja ovog voća je ravna cijeni jedne godine studija na univerzitetu (npr. u Poljskoj).
3. DRUŠTVENO-GEOGRAFSKE ODLIKE
3.1.Historijsko-geografski razvoj
Skandinavsko poluostrvo naseljavaju razni narodi tokom Kamenog doba. Region zatim napreduje dosta sporo. Švedska je prvi put pomenuta u prvom vijeku, kada je rimski istoričar Tacit zabilježio da na istočnoj obali Svealanda žive Svevi. Svealand je istorijska regija po kojoj je Švedska kasnije dobila ime. U ΙX i X vijeku švedski vikinzi šire svoj uticaj u baltičkim državama i Rusiji. Za razliku od norveških i danskih vikinga, karakteristika švedskih jeste da su bili manje ratoborni a više usredsređeni na trgovinu i kolonizaciju.
Švedska je doživela hristijanizaciju u XΙΙ vijeku. U XIV vijeku, kao i većina drugih evropskih zemalja, Švedska je pogođena velikom kugom, ili Crnom smrću. U srednjem vijeku Švedska proširuje svoje granice do Laplanda na sjeveru i Finske. Finska do 1809. skoro 450 godina pripada Švedskoj. 1389. godine sklopljena je Kalmarska Unija, koja je ujedinila Švedsku sa Norveškom i Danskom. Unija je na snazi do 1521. kada švedski kralj Gustav I poslije više ratova uspeva da formira samostalnu državu, za koju se smatra da je temelj moderne Švedske. Nedugo poslije toga, isti kralj odbacuje rimokatolicizam i uvodi Švedsku u protestansku reformaciju. Gustav I smatran je ocem švedske nacije.
Tokom XVII vijeka Švedska raste da postane jedna od moćnijih evropskih sila, pošto kralj Gustav II Adolf uspešno vodi državu kroz Tridesetogodišnji rat. U Napoleonskim ratovima, Švedksa pobeđuje Dansku. Kao posljedica, 1814. Norveška je primorana da formira uniju sa Švedskom, u kojoj je ostala sve do 1905. Švedska od 1814. gotovo nije učestvovala ni u jednom ratu (o neutralnosti Švedske u Drugom svjetskom ratu se raspravlja).
1850-ih, mnogi Šveđani ostaju nezaposleni. Posljedice toga su siromaštvo, alkoholizam i masovna emigracija. Veruje se da između 1850. i 1910. godine, više od milion Šveđana napušta domovinu i naseljava Sjedinjene Američke Države.
1960-ih Švedska postaje jedna od bogatijih država svijeta, a i dan-danas se nalazi na vrhu što se tiče standarda života. 1995. učlanjuje se u Evropsku zajednicu, ali 2003. švedski narod na referendumu bira da zadrži svoju valutu.
3.2.Demogeografse odlike
Švedska je na svjetskom vrhu dužine života. U avgustu 2004. broj stanovništva je prvi put prevazišao broj od 9 miliona. Poslije Drugog svjetskog rata Švedska postaje zemlja imigracije. Danas je otprilike 12% populacije rođeno van Švedske, a čak svaki peti ima nešvedsko porijeklo. Imigranti najviše dolaze iz Finske, bivše Jugoslavije, Iraka i ostalih skandinavskih država.
Šveđani su skandinavski narod porijeklom od Germanskih plemena koja su se naselila u Skandinaviji u neolitskom periodu. Za Šveđane se kaže da su potomci Vikinga. Službeni jezik je švedski, a novac švedska kruna. Švedska je zemlja mira i blagostanja. Većina njenih stanovnika živi na jugu zemlje gde je tlo najplodnije.Stanovnici Švedske imaju veoma visok životni standard, koji se zasniva ne samo na prirodnim bogadstvima zemlje, nego i njihovoj velikoj radinosti i kulturi. Vlada demokratski sistem, ipak Švedska je kraljevina, ali kralj ima samo simboličnu ulogu. Opšti izbori se održavaju svake četvrte godine, a pravo glasa imaju svi stanovnici stariji od 18 godina , pa čak i doseljenici koji su najmanje tri godine živjeli u Švedskoj.
U Švedskoj posebna briga se vodi o djeci. Sva djeca imaju mjesto u zabavištu, nastava i knjige u školi su besplatne, za svako dijete je osiguran deči dodatak. Svi stanovnici Švedske imaju zdravstvenu pomoć za nezaposlene, u penziju odlazi se sa 65 godina života (nezavisno od pola).
rodnost (2000.):
10‰
smrtnost (2000.):
11‰
ocekivana životna dob (2000.):
80 godina
narodnosni sastav (1997.):
Švedani 89%, Finci 2%
vjerski sastav (1995.):
protestanti 86%, rimokatolici 2%
službeni jezik:
švedski
pismenost (1998.):
muškraci 100%, žene 100%
Tabela br.1. Osnovne demografske statistike Kraljevine Švedske 2
3.3.Urbanizacija i naselja Švedske
Podaci o urbanizaciji Švedske se prave svaki pet godina. Najnoviji podaci su od 31. prosinca 2005. Tada ukupnog stanovništva u urbanim područjima (ili lokaliteta) u Švedskoj bilo je 7631952 na površini od 5286,23 km ², što daje prosječnu gustoću naseljenosti od 1444/km ².
Neki od većih Švedskih gradova su:
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske. Po procjeni iz 2008. uže je gradsko područje imalo 798.715, a šire 1.949.516 stanovnika.
Grad je osnovan 1252. na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora. Glavni grad Švedske službeno je postao 1436. Sjedište je, između ostalog, Kraljevske švedske akademije znanosti, Karolinska instituta i Švedske akademije, ustanova koje odabiru dobitnike Nobelove nagrade iz fizike, kemije, ekonomije, medicine i književnosti.Sredinom 1400 imao Stockholmu, koji je tada svedena na malo mjesta trgovanja, između pet i šest stanovnika. Bitka Brunkeberg 10. listopada 1471 i Stockholmske krvoproliće 8. studenog 1520, dvije velike povijesne događaje u gradu.
Slika br.3. Panorama Štokolma 4
Göteborg je drugi po veličini grad u Švedskoj. Nalazi se na zapadnoj obali, u regiji Västra Götaland. Broj stanovnika iznosi oko 485,000 (2005.) u samome gradu, te oko 879,000 u metropolitanskom području. Sa skoro 50.000 studenta, Göteborg je najveći sveučilišni grad u Skandinaviji.
Gradom protječe Göta Älv koja se u samome gradu ulijeva u Kattegat. Rijeka Älv dijeli grad na dva dijela; južni, koji se nalazi na kopnu, te sjeverni, smješten na otoku Hisingen. Ušće rijeke pogodno je za luku koja je danas jedna od najvećih u nordijskim zemljama.
Slika br.4. Panorama Geteborga 4
Malmö (švedski: Malmö, Danski Malmø) grad je u Švedskoj.Nalazi se na krajnjem jugu Švedske u provinciji Skåne. Sa svojih 272 000 stanovnika, treći je grad po broju stanovnika u Švedskoj. Osnovan je 1275. g. i bio je više stoljeća drugi grad po veličini u Danskoj. Morski tjesnac Öresund (Danski øresund) ga odvaja od Kopenhagena. Godine 1437. Malmö dobio je svoj grb sa označjem Erika VII. od Pommerna. Kralj Erik naredio je, da se izgradi tvrđava Malmøhus
U danskoj reformaciji Malmö je imao vrlo važnu ulogu. Gradonačelnik, Hans Mikkelsen, preveo je zajedno sa Christiernom Pedersenom Novi zavjet na danski jezik, a svećenik Claus Mortensen Tøndebinder izdao je prvu dansku knjigu psalmi, Malmø-Salmebogen.
Pri mirovnom sporazumu između Danske i Švedske u Roskildeu u 1658., Danska je izgubila Malmö zajedno sa ostatkom provincije Skåne u korist Švedske.
U Malmö je 27. kolovoza2005. otvoren Turning Torso, spektakularni vijugasti neboder, koji je sa svojih 190 metara visine, druga po visini stambena zgrada u Europi. Njegova silueta može se vidjeti s cijelog područja Öresund
Slika br.5. Gradska vijećnica u Malmeu 4
Helsingborg je grad i općina koja se nalazi u Skånu, južnoj Švedskoj, na najužem dijelu Eresunda. Udaljen je od danskog grada Helsingera 4 km, do koga je svakih dvadeset minuta moguć prijevoz brodom. Helsingborg je značajan industrijski grad i ima drugu najveću luku u Švedskoj. Po veličini, Helsingborg je deveti najveći grad Švedske i drugi najveći grad Skanije sa 91.640 stanovnika. Grad je osnovan 1086. godine, što ga čini jednim od najstarijih gradova Skandinavije. Veruje se da je ovo područje bilo naseljeno već krajem 10. stoljeća.
Prve građevine Helsingborga bile su tri crkve: Crkva svetog Klementa, Crkva svetog Petra i Crkva svetog Olaja. U 12. stoljeću sagrađen je gradski dvorac i oko njega okrugli toranj, čiji su zidovi imali dubinu od 4 m. U 14. stoljeću ljudi su se počeli naseljavati na obali. Tada je podignuta Crkva svete Marije i gradski dvorac se pregradio u tvrđavu, visoku 35 m, koja i dan-danas postoji (restaurirana 1893-1894. godine). Helsingborg je u ovo vrijeme bio jedan od značajnijih gradova Danske.
Slika br.6. Panorama grada Helsinborga 4
4. EKONOMSKO-GEOGRAFSKE ODLIKE
4.1.Opće odlike privrede
U Švedskoj je razvijeno izvozno-orijentiranotržišnogospodarstvo s modernim sustavom distribucije dobara, izvrsno razvijenim komunikacijama i obrazovanomradnom snagom. Iako drvna građa, voda i željezna ruda čine tradicionalni temelj švedskog gospodarstva izrazito orijentiranog prema vanjskoj trgovini, dominaciju u izvozu preuzimaju uslužna, telekomunikacijska i IT industrija. Inženjerski sektor čini oko 50% izvoza i proizvodnje te su telekomunikacijska, automobilska i farmaceutska industrija od izuzetnog značaja. Poljoprivreda ima udio od oko 2% u BDP-u i zaposlenosti.
BDP (paritet kupovne moći):
333,1 milijarde dolara (2007 est)
BDP (službeni tečaju):
394,5 milijarde dolara (2007 est)
Stopa rasta BDP-a:
3.4% (2007 est)
BDP po stanovniku:
$ 36,900 (2007 est)
BDP - skladba po sektorima:
poljoprivreda: 1.4%
industrija: 29,2%
usluge: 69,4% (2007 est)
Zaposlenost:
poljoprivreda: 2%
industrija: 24%
usluge: 74% (2000 est)
Stopa nezaposlenosti:
4.5% (2007 est)
: Stopa inflacije (potrošačke cijene):
2% (2007 est)
Ulaganja (bruto fiksni):
19.6% of GDP (2007 est)
Proračun:
prihoda: 241,2 milijarde dolara
rashodi: $ 229,1 milijardi (2007 est)
Javni dug:
41,9% BDP-a (2007 est)
Tabela br.2. Opće odike privrede, BDP, STOPA INFLUACIJE, JAVNI DUG ( izvor: CIA, 2007 )
Poljoprivreda - proizvodi:
ječam, pšenica, šećer meso, mlijeko
Industrije:
željezo i čelik, precizne opreme (ležajevi, radio i telefonske dijelova naoružanja), drvo pulpe i papirnih proizvoda, procesirana hrana, motorna vozila
Energija:
153.2 billion kWh (2005) 153,2 milijardi kWh (2005)
Nafta Izvoz
231100 bbl / dan (2004)
Nafta uvoz
580600 bbl / dan (2004)
Prirodni plin - proizvodnja:
0 cu m (2005 est.) 0 cu m (2005 est)
Prirodni plin - potrošnja:
893,9 milijuna cu m (2005 est)
Sadašnje stanje računa:
$ 30.19 milijardi (2007 est)
Izvoz:
176,5 milijarde dolara (2007 est)
Izvoz - roba:
Strojevi 35%, motorna vozila, papir proizvodi, meso i drva, željeza i sastojci čeličnih proizvoda, kemikalije
Izvoz - partneri:
Njemačka 9,8%, SAD 9,3%, Norveška 9,2%, UK 7.1%, 6.9% Danska, Finska, 6%, Francuska 4.9%, Nizozemska 4,7%, Belgija 4.5% (2006)
Uvoz:
157,2 milijarde dolara (2007 est)
Uvoz - partneri:
Njemačka 17.3%, 9.1% Danska, Norveška 8,2%, Velika Britanija 6%, Nizozemska 5,8%, Finska 5,7%, Francuska 4.6%, Belgija 4.1% (2006)
Tabela br.3. Proizvodnja po sektorima, Uvoz, Izvoz ( izvor: CIA, 2007 )
Švedska središnja banka Riksbank (najstarija središnja banka na svijetu, osnovana 1668.) u središtu pozornosti ima održavanje stabilnosti cijena te čuvanje razine inflacije ispod 2%. Švedska industrija je najvećim dijelom u privatnom vlasništvu, te su poduzeća u javnom vlasništvu od zanemarive važnosti, za razliku od drugih razvijenih zemalja kao što su Austrija i Italija. Oko 80% zaposlenih je organizirano u sindikate koji imaju pravo imenovati 2 člana u upravne odbore svih poduzeća s više od 25 zaposlenih.
U Švedskoj je razvijen veliki javni sektor kao i izuzetno visoke stope poreza. Visoki porezi omogućavaju znatno veći utjecaj države na potrošnju kućanstava nego što je to u drugim razvijenim zemljama. Potrošnja javnog sektora čini oko 53% BDP-a što je rezultat velikih socijalnih davanja i velikog javnog sektora. Zaposlenici državne i lokalne administracije čine oko trećinu ukupnog broja zaposlenih, što je znatno više od drugih razvijenih zemalja. Švedska se nalazi na drugom mjestu ljestvice državnih prihoda od poreza, odmah iza Danske. U 2007. prihodi od poreza su činili 47,8% BDP-a. Nakon 2. svjetskog rata i prvog znatnog povećanja poreza, BDP po glavi stanovnika se bitno smanjio u roku nekoliko desetljeća. Nijedna od 50 najvećih tvrtki na Stockholmskoj burzi nije osnovana nakon 1970.
Stopa nezaposlenosti je prema Eurostatu iznosila 6,7% u veljači 2007. (7,4% u veljači 2006.). Nezaposlenost je viša među mlađom populacijom. Mnogo Šveđana pronalazi posao u Danskoj, Norveškoj i Ujedinjenom kraljevstvu gdje ih se smatra kvalitetnom i obrazovanom radnom snagom. Zbog različitih načina određivanja stope nezaposlenosti, stvarna stopa nezaposlenosti je podložna brojnim suprotnim interpretacijama od strane političkih stranaka i stručnjaka.
Švedsko gospodarstvo još uvijek djelomično trpi posljedice financijske krize iz 1990-tih koje je rezultiralo velikom nezaposlenosti i vanjskim dugom koji je vrhunac dosegao sredinom 1990-tih kada je iznosio oko 80% BDP-a. Od tada je dug u stalnom padu te je u prosincu 2007. iznosio oko EUR 124 mlrd, SEK 1167 mlrd ili oko 39% BDP-a. Prema predviđanjima, vanjski dug bi u 2010. trebao iznositi manje od 20% BDP-a.
Plan Vlade je u razdoblju od 2007.-2010.privatizirati određena poduzeća u djelomičnom državnom vlasništvu i sredstvima od privatizacije dodatno smanjiti javni dug.
4.2.Rudarstvo i energetika
Švedskoj pripada oko 2% od ukupne svjetske proizvodnje željezne rude, jedan je od najvećih izvoznika, a najveći u Evropi. U izvozu bakra, olova i cinka, učestvuje sa oko 1%, 3.7% i 3.3%. Oko 1% tržisne vrijednosti cijele industrijske proizvodnje otpada na rudarstvo, koje zapošljava 0.5% od ukupnog broja zaposlenih. Ukupna proizvodnja željezne rude, 1998. godine, iznosila je 20.9 miliona tona, sulfidnih ruda koje sadrže sumpor, bakar, olovo, cink, arsen, nešto manje srebra i zlata, 24 miliona tona. Oko 6 miliona tona kreča, uglavnom za industriju cementa. Najveća nalazišta zelezne rude nalaze se nekoliko stotina kilometara sjevernije od polarnog kruga (laponska tundra). Kiruna, sa okolnim brdima Luosavara i Kirunavara, najveće je nalazište, u kome su zalihe oko milijardu tona rude, sa 70% gvozđa (nalazište je površine 16000 km²).
Slika br.7. Rudnik cinka ( Švedska ) 4
Kiruna je središte ogromnog nalazišta, rudarski grad, čije 3/4 stanovnika radi u rudarstvu. 1998. godine, u ovom nalazištu iskopano je 14 miliona tona rude železa. Malmberget, takođe u Laponiji (sa proizvodnjom od 7 miliona tona 1998. godine), je drugi po veličini rudnik željezne rude u zemlji. Ruda iz ovih nalazišta transportuje se željeznicom, i izvozi preko luka Narvik (u Norveškoj) i Lulea (sjeverni deo Švedske obale, Botnički zaliv, zimi zaleđena). Najveći rudnik bakra Aitik, takođe se nalazi u ovoj regiji. U oblasti Skeleftea, koja se proteže od Bolidena na istoku, do planinskog lanca na zapadu, najznačajnija su nalazišta sulfidnih ruda (Laisval, najveći izvor olovne rude u Evropi).
Osnovni izvori energije u Švedskoj su nafta, hidro i nuklearna energija. Nedostatak nafte je zamjenjen energijom iz hidroelektrana i biogorivom. Električna energija od 1970. uglavnom se proizvodi u nuklearnim centralama i hidroelektranama. Najveća postrojenja za proizvodnju hidroenergije su na 9 reka severne Švedske. Najiskorištenija rijeka je Luleelven, sa 15 hidrocentrala, i proizvodnjom od oko 14,1 Twh, zatim Indalselven (7,5 Twh), Ume elv (5,4 Twh) i Ongermanaelven (5,5 Twh). Vlada Švedske je u svrhu očuvanja prirodnih ljepota ograničila i propisala stroge uslove za daljnju izgradnju hidroelektrana, odnosno neke reke (inače sa velikim potencijalom) potpuno zaštitila.
To su najljepše rijeke, neregulisane, sa prirodnim tokovima, vodopadima i brzacima, kao što su Vindelelven, Pite elv, Kaliks elv i Torne elv.Prvi Švedski nuklearni reaktor pušten je u rad 1972, a dvanaesti i posljednji 1985. godine. Svi se nalaze u južnom dijelu zemlje: Barsebek (dva reaktora, ukupno 1.200 Mw), Oskarshamn (tri reaktora, 2.210 Mw), Ringhals (četiri reaktora, 3.550 Mw) i Forsmark (tri reaktora, 3.095 Mw). Ukupna godišnja proizvodnja je oko 74 Twh. Dotrajali dijelovi reaktora i nuklearni otpad odlaže se na lokacijama Oskarshamn i Forsmark, u kamene pećine oko 50 m ispod površine mora.
Nivo radioaktivnosti se redovno kontroliše. Tokom 1996. godine, proizvodnja energije korišćenjem biogoriva (uglavnom treseta, briketa smole i sl.), bila je 87 Twh.Od energenata uvozi se nafta iz zemalja OPEC-a 25%. Od ukupnih 19 miliona tona, 70% dolazi iz sjevernog mora, odn. Norve{ke, kao najvećeg snabdjevača (13 miliona tona). Rafinerije u Stokholmu i Geteborgu uglavnom prerađuju uvezenu naftu. Ugalj se uvozi iz 7 zemalja, od kojih je Poljska najznačajniji snabdjevač (oko 35%). Ostale zemlje su SAD, Australija, Rusija, Venecuela, Kanada i Estonija. Prirodni gas u Švedsku se uvozi iz sjevernog mora (Danska), oko 870 kubnih metara, ekvivalentno 9,4 Twh. Potrošnja prirodnog gasa je oko 2% ukupne potrošnje energije zemlje.
4.3. Industrija
Bogati izvori željezne rude, drveta i hidroenergije, vječiti inženjeri i radnici, omogućili su naglu industrijalizaciju, ranije siromašne i pretežno na poljoprivredu orijentisane Švedske. Ovi hrabri i vrijedni ljudi su svojim strpljivim i napornim radom kao i znanjem umjeli da iskoriste sve ono što im je priroda pružala. Najbogatiji resursi su crnogorične šume, hidroenergija, rude železa, urana, i drugih minerala. Tradicionalno, teška industrija (npr. celuloze, papira, i crna metalurgija), ima veliko učešće u izvozu Švedske. Na industrijske proizvode otpada više od oko 80% ukupnog izvoza. Velike međunarodne kompanije kao što su Erikson, ABB, Elektroluks, Volvo i Sab-Skanija, učestvuju u sa približno 60% zaposlenih u prizvodnji sa preko 80% izvoza industrijskih proizvoda. Na proizvode koji se zasnivaju na nauci (npr. farmaceutska industrija), otpada oko 10% novostvorene vrijednosti u proizvodnji.
Industrija elektronskih i telekomunikacionih uređaja je posljednjih godina u ogromnom usponu. Prednjači kompanija Erikson, sa najsavremenijom proizvodnjom sistema računarske razmjene podataka, mobilne telefonije i laserskih programa. Kompanija ABB, koja uglavnom proizvodi generatore i ostala postrojenja za prenos i distribuciju električne energije, uređaje za automatske prozvodne linije, robotiku i opremu za savremene elektrificirane pruge, sarađuje sa oko 1.000 kompanija u oko 140 zemalja sveta.
Kompanija Gambro se dokazala u svijetu proizvodnjom veoma kvalitetnih elektronskih uređaja za potrebe medicine, kao što su dijalizatori, pejs-mejkeri, respiratori i sl. U proizvodnji automobila i kamiona, značajne su kompanije Volvo i Sab-Skanija. U ovoj oblasti jedino je Japan napredovao brže od Švedske, a izvoz je oko 86% godišnje proizvodnje ( teških kamiona, autobusa i automobila). Avionska industrija u Švedskoj obuhvata proizvodnju vojnih i civilnih aviona. u proizvodnji učestvuju i ostale kompanije poput Volvoa (motori), Erikson i Elektroluks (elektronska oprema), i kompanija Celzijus (završni radovi). Intenzitet istraživanja i razvoja u Švedskom proizvodnom sektoru spada među najviše u svijetu. Transportna oprema, telekomunikaciona oprema, farmaceutski proizvodi i mašine, učestvuju sa 85% u ukupnim troškovima za istraživanje i razvoj u proizvodnom sektoru. Bitno je napomenuti, da je 85 % gradskog stanovništva u odnosu na ukupan broj.
4.4. Saobraćaj i turizam
Švedska je za evropske uslove velika i retko naseljena zemlja (oko 20 st./km²). Ovo se odražava i na njen saobraćaj - veći značaj vazdušnog saobraćaja, manje autoputeva. Švedska ima i više velikih jezera, a zemlja ima i dugačku morsku obalu, pa je vodeni saobraćaj razvijen. Zahvaljujući visokoj razvijenosti zemlja je uspela da prevaziđe mnoge teškoće na polju saobraćaja.
Švedska ima razvijen drumski, železnički, vazdušni i vodni saobraćaj. Najveći saobraćajni čvor je glavni grad, Stokholm.
Po podacima iz 1998. godine ukupna dužina željezničke mreže u Švedskoj je 12.821 km standardne širine kolosijeka (1435 mm). Od toga pod upravom državnih željeznica je 9.227 km, dok je ostatak od 3.5934 km u privatnom vlasništvu. Elektrifikovano je 7.918 km, a 1.152 km su željeznice duplog koloseka. Pored toga, postoji 221 km pruga uskog koloseka (891 mm). Železnica je savremena, čak i ona koja saobraća do najmanjih mesta.
Najveće čvorište je Stokholm, ali u državi nije sprovedena potpuna centralizacija u prijestonici. Stokholm, Geteborg i Malme su međusobno povezani prugama, po kojima saobraćaju vozovi velikih brzina (do 200 km/čas, u budućnosti i od 250 km/čas). Najvažnije željezničke linije su:
Gradska železnica je prisutna u većim gradovima, u Stokholmu, Geteborgu i Malmeu. Stokholm jedini poseduje metro (pogledati: Stokholmski metro), tramvajski i prigradski železnički prevoz.
Slika br.8. Obilaznica oko Stokholma 4
Ukupna dužina glavnih puteva u Švedskoj u 1999. godini je bila 210.760 km, od toga je 162.707 km sa tvrdom podlogom. Dužina autoputeva u državi je 1.428 km (pogledati: Autoputevi u Švedskoj), što je malo za zemlju veličine Švedske, ali razumljivo s obzirom na rijetku naseljenost, pogotovo njene sjeverne polovine. Zbog toga su uglavnom izgrađeni u južnoj polovini zemlje, a to važi i za magistralne puteve - uglavnom su smješteni u južnoj Švedskoj i duž obala Baltika. Posljednjih godina grade se nove dionice savremenih autoputeva, naročito ka sjevernim djelovima zemlje.
Zanimiljivost je u Švedskoj dugo važilo pravilo vožnje lijevom stranom, koje je promenjeno 1967. g., ali je prije toga donosilo mnogo rasprava i u vlasti i među građanima (promena zvanično odbijena na referendumu 1955. g.).
Glavni putevi u Švedskoj se uglavnom poklapaju sa evropskim saobraćajnim koridorima i nose brojčanu oznaku od 1 do 99. Njihova ukupna dužina je 8.769 km. "Brojevi" puteva rastu od juga ka sjeveru. Posljednjih godina učinjeno je mnogo da se izdvoje oni pravci koji su bitniji i tako su dobijeni "Državni putevi", često se poklapajući sa putevima Evropskih koridora. Pored toga u vidu autoputa su i obilaznice oko velikih gradova (Stokholm, Geteborg, Malme).
Slika br.9. Autoput u Švedskoj 4
Švedska je primorska zemlja sa veoma dugim izlazom na Baltičko i Sjeverno more, kao i njihove veze, moreuze Skagerak i Kategat. Država ima veoma povoljan položaj, jer je njena obala u središnjem položaju među Nordijskim zemljama. Zahvaljujući tome kroz istoriju Švedske je bila glavna sila u ovom djelu Evrope. Sva tri velika švedska grada (Stokholm, Geteborg, Malme) su važne luke:
Unutrašnji vodeni saobraćaj Švedske je razvijen i dug (2.052 km dužine). Posebno je značajan prevoz po velikim švedskim jezerima u središnjem djelu zemlje (Vener, Veter, Jelmar). Najveće ograničenje je zimsko doba, kada se na unutrašnjim vodenim putevima stvara sloj leda, koji pravi poptuni zastoj prometa. U državi postoji i niz kanala, najčešće građenih kao beze između jezera. Najvažnije unutrašnje (jezerske) luke su Jenćeping, Orebro i Vesteros.
U Švedskoj postoji veliki broj aviopreduzeća, od kojih je najpoznatije preduzeće "Skandinejvijan erlajns sistem" ili kraće i poznatije "SAS", koje zajedničko glavno aviopreduzeće i za Dansku i Norvešku.
U zemlji postoji čak 255 zvanično upisanih aerodroma 2000. godine, od čega 147 sa čvrstom podlogom (pogledati: Aerodromi u Švedskoj). 49 uvršteno na listu međunarodnih aerodroma sa IATA kodom (IATA Airport Code). Zbog izolovanosti mnogih delova zemlje čak 41 aerodrom ima stalne linije za prevoz putnika, i to najveći dio njih samo ka Stokholmu ili leti čarter linije do turističkih odredišta. Svega nekoliko aerodroma ima stalne međunarodne linije i mogu se smatrati velikim za državu. To su:
Najvažnije vazduhoplovno čvorište u Švedskoj je stokholmskiAerodrom "Arlanda", koji se nalazi na 40 km sjevevno od grada. Ovo je i treći po prometu aerodrom u Skandinaviji, a značaj će mu narasti i kada drugi gradski Aerodrom "Broma", danas namenjen domaćim letovima, bude ugašen zbog ugrožavanja ekoloških uslova u Stokholmu. Drugi po važnosti je Aerodrom "Geteborg-Landveter".
Prvi svemirski turisti iz Europe poletjet će sa sjevera Švedske 2012.
Letove će organizirati Virgin Galactic, tvrtka u vlasništvu basnoslovno bogata Britanca Richarda Bransona, koja će za dvije godine svoje prve putnike poslati iz SAD-a na visinu od 110 kilometara.
- Planirano je da će prvi turistički letovi iz Sjedinjenih Američkih Država početi 2011., a iz Kirune, na
Već je prodano gotovo 300 karata za kratke izlete u svemir, uglavnom Dancima, Fincima i Šveđanima, ali se većina odlučuje za polaske iz SAD-a.
4.5. Trgovina i međunarodna razmjena
Švedska je izvozno orijentirano tržišno gospodarstvo s modernim distribucijskog sustavom, odličane interne i eksterne komunikacije i KV radne snage. Hidro energija i željezna ruda čine osnovni resurs za gospodarstvo i snažno orijentiranu vanjsku trgovinu. Na Švedski inženjerski sektor otpada 50% uvoza i izvoza. Telekomunikacije, automobilska industrija i farmaceutska industrija , također su od velike važnosti. Poljoprivreda čini 2 posto BDP-a i zaposlenosti.
20 najvećih Švedskih registrovanih kompanija po prometu u 2007 su : Volvo,Ericsson,Vattenfall,Skanska,Sony Ericsson Mobile Communications AB,Svenska Cellulosa Aktiebolaget,Electrolux,Volvo Personvagnar,TeliaSonera,Sandvik,Scania,ICA,Hennes & Mauritz,Nordea,Preem , Atlas Copco,Securitas,Nordstjernan i SKF. Švedska industrija je velikom većinom u privatnom vlasništvu; za razliku od nekih drugih zapadnih industrijaliziranih zemalja, kao što su Austrija i Italija, javna preduzeća su uvijek manje važnosti.
Oko 4,5 milijuna stanovnika rade, od čega oko trećina su visokog obrazovanja.BDP po satu je na svijetu 9. najviše 31 dolara u 2006, u odnosu na 22 USD, u Španjolskoj i 35 USD u SAD-u. Prema OECD, deregulacija, globalizacija i tehnološki sektor rasta su ključni produktivnosti vozača. BDP po satu raste 2 ½ posto godišnje za gospodarstvo u cjelini i trgovinom uvjetuje uravnotežen rast produktivnosti 2%. Švedska je svjetski lider u privatiziranim financiranja mirovina i zavodima. Mirovinskog problemi su relativno mali u odnosu na mnoge druge zapadnoeuropske zemlje. U novije vrijeme polako opada oporezivanje, 51,1% BDP-a u 2007, je još uvijek skoro duplo više nego u Sjedinjenim Državama ili Irskoj. Državni i općinski birokrati iznose trećinu Švedskih radnika. Sveukupno, rast BDP-a bilježi se od brzih reformi u ranim 1990-ih godina, posebice u proizvodnji.
Švedska je doživjela trgovački višak tijekom godina. Robe koje izvozi su motorna vozila, papir proizvodi, željeza, čelik i hemikalije. Švedski izvozni partneri su SAD, Njemačka, Danska, Velika Britanija i Nizozemska. Važne uvoz ne robe u zemlji su odjeća, željezo, čelik i kemikalije. Njezini partneri su Velika Britanija, Njemačka, Nizozemska, Danska i Finska.
Zemlja je doživjela suficit tekućeg računa tijekom godina. Što se statistike tiče , na tekućem računu suficit u zemlji izračunat je na $ 23 milijarde.
4.6. Položaj Švedske u međunarodnim organizacijama
EU- 13. studenog 1994, pitanje članstva EU pitanje konačno je stavljeno kao referendumsko pitanje u parlamentu Švedske, gdje ukupno 52,3 posto glasalo u korist, 46,8 posto glasalo protiv, dok ostali nisu glasali ni zajedno niti drugo. Odaziv je bio visok , 83 posto. Švedskoj je tim povodom odobrila kroz skupšinu članstvo 15. prosinca 1994.
Jedan od razloga zašto je nastavila pregovore o članstvu tako glatko je taj zato šzo je veliki dio posla već bio učinio u vezi s EEA sporazuma iz 1992. Ovaj sporazum između EU-zemalja i Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) je već reguliralo većina uvjete za ulazak Švedske i sudjelovanje u EU tržištu. Švedska se pridružila EU 1. Januara 1994. Godine i to je bio vrhunac europske integracije.
NATO- 1949. godine Švedska je odlučila ne ući u NATO savez čime je postavila temelje svoje politike neutralnosti koja seže do današnjih dana. Ova je politika bila neupitna tijekom cijelog hladnog rata, ali tijekom devedesetih godina počelo se raspravljati o mogućem ulazu u savez. Iako su se vladajuće stranke protivile ulasku u NATO švedski vojnici su sudjelovali tijekom NATO operacija u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i Afganistanu. Većina švedskih stranaka po ovom je pitanju postala očita krajem 2006. godine kada se trebala donijeti odluka o kupovini 2 nova transportna aviona ili da se po ovom pitanju uđe u kooperaciju s NATO savezom.[4]
Istraživanje javnog mijenja iz 2006. godine je pokazalo da se većina Šveđana protivi ulasku u NATO ( 46 % protiv i 22 % za )
ZAKLJUČAK
Švedska je zemlja sa najbolje uređeni sistem zaštite čovjeka u svijetu , i zemlja koja je sve svoje prirodne potencijale maksimalno iskoristila i uspjela da svoje prirodne resurse zaštiti od svjetske konkurencije i time postane jedna od vodećih ekonomskih sila u regionu , pa i u svijetu. Najbolji pokazatelj uređenja švedskog društva i njegovog savršenog funkcijoniranja je činjenica da Švedska nije ulazila u rat gotovo 180 godina, što je također imalo uticaja na razvoj političke svijesti stanovništva a dakako i privrede.
Imao sam tu čast da posjetim ovu prelijepu zemlju i zaista sam bio počašćen prizorom švedskih prirodnih i društvenih ljepota . Snažan dojam na mene imalo je nevjerovatno gostoprimstvo i ljubaznost švedskog društva koja me jako posjetila na stanje u mojoj zemlji.
Volio bih da jednog dana i moja zemlja reguliše svoje socijalne potrebe i za primjer uzme švedski standard, i naravno preporučio bih svakome da posjeti ovu predivnu zemlju.
LITERATURA
1. Geografija za treći razred Gimnazije - Greta Župančić, Sarajevo
Publishing , Sarajevo 2007
2. Atlas globalizacije - Masmedia d.o.o Zagreb 2006. god.
3. Zemljopis 3 Udžbenik za III. razred ekonomske škole - Dr. Dragutin Feletar, dr.sc. Adolf Malić, dr.sc.Zoran Stiperski , Zagreb 1998
4. INTERNET
www.znanje.org
www.bs.wikipedia.com
www.en.wikipedia.com
www.hr.wikipedia.com
www.enciklopedia.com
www.sweden.com
www.cia.com
www.zdici.info
www.google.com
Sadržaj
UVOD 1
IME, GEOGRAFSKI POLOŽAJ GRANICE I VELIČINA 2
PRIRODNO-GEOGRAFSKE ODLIKE 4
Klimatske odlike 5
Hidrografske odlike 6
Tlo, biljni i životinjski svijet 6
DRUŠTVENO-GEOGRAFSKE ODLIKE 8
Historijsko-geografski razvoj 8
Demogeografske odlike 9
Urbanizacija i naselja Švedske 10
EKONOMSKO-GEOGRAFSKE ODLIKE 14
Opće odlike privrede 14
Rudarstvo i energetika 16
Industrija 18
Saobraćaj i turizam 19
Trgovina i međunarodna razmjena 23
Položaj Švedske u međunarodnim organizacijama 24
ZAKLJUČAK 26
LITERATURA 27
Kraljevina Švedska je država koja se nalazi na istočnoj strani Skandinavskog poluotoka i to je treća zemlja po veličini u Sjevernoj Europi. Švedska je veoma lijepa i zanimljiva zemlja. Švedska je zemlja u koja je najmirnija u smislu ratnih zbivanja u cijeloj Europi i kao takvu možemo je okarakterisati kao mirnu zemlju sa jakom ekonomijom, jakom socijalnom podrškom i veoma slobodnom i moćnom demokratijom. Upravo su to razlozi moga odabira baš ove teme za obradu maturskog rada, u kojem sam će se nalaziti najbitnije i najzanimljivije činjenice vezane za istočni dio Skandinavije .
U ovom radu nastojao sam da naglasim prirodne i društvene ljepote ove zemlje i prikažem skladnost koja vlada u švedskom društvu, njihovu disciplinu i neizmjernu toleranciju.
Također Švedska je važna karika Europske unije i NATO-a i kao takva ima veliki uticaj na mnoge zemlje cijeloga svijeta pa tako i naše zemlje iz koje se u Švedsku emigriralo nekoliko desetina hiljada ljudi.
1. IME, GEOGRAFSKI POLOŽAJ GRANICE I VELIČINA
Kraljevina Švedska je država na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Letonijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Švedska je četvrta zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Švedska je članica Europske unije od 1. siječnja1995.
Slika br. 1. Geografski položaj Švedske 4
Moderna Švedska je proizašla iz Kalmarske unije formirane 1397., te ujedinjenjem zemlje od kralja Gustava I. u 16. stoljeću. U 17. stoljeću zemlja je proširila svoj teritorij te je stvoreno Švedsko carstvo. Većina osvojenih teritorija izvan skandinavskog poluotoka je izgubljena tijekom 18. i 19. stoljeća. Istočna polovica Švedske (sastavljena od regije Österland i istočnog dijela regije Norrland) je pripala Rusiji. Švedska je posljednji put izravno sudjelovala u ratu 1814. kada je vojnom okupacijom prisilila Norvešku na personalnu uniju koja je trajala do 1905. Od 1905. Švedska provodi nesvrstanu vanjsku politiku u doba mira te neutralnu politiku u doba rata.
2. PRIRODNO-GEOGRAFSKE ODLIKE
2.1. Reljef i geološka građa
Švedska je smještena na geološki veoma stabilnom evroazijskom dijelu kopna. četvrta po veličini evropska država, prostire se na gotovo 500 000 km2. Granica sa Norveškom koja je utvrđena 1751., duga je 1 619 km. Kako je dio skandinavskog poluostrva, obalna strana je duga 2 500 km.
Slika br.2. Reljef Kraljevine Švedske 4
Švedska se prostire pravcem jug-sjever u dužini od 1600 km pa se u tome izdvajaju tri regije: Norrland (sjeverna zemlja), Svealand i Gotland, i 25 provincija. Dvije južne regije dobile su ime po plemenima koja su ranije tamo živjela, Švedi i Goti. Najjužniji dio zemlje, Skane, nastavak je najplodnijih polja Danske i sjeverne Njemačke. Sjevernije su šumoviti, visi predjeli sa manje plodnom zemljom, Smaland. Ostatak južne Švedske sastoji se od naizmjeničnih stjenovitih poljskih predjela i jezera koja su najtipičnija u području izmedju Stokholma i Geteborga. Sjevernije od ovog pojasa je granično područje koje odvaja južnije regije od Norrlanda, regije koja obuhvata 3/5 sjevernog dijela Švedske, brežuljkasto-planinsko područje, šumovito i ispresijecano velikim riječnim dolinama.
Dalje na sjeveru su bazeni ruda olova i cinka regije Vasterbotten, i velika nalazičta željezne rude Kiruna i Gallivare-Malmberget. Na tom području su najznačajnije zalihe Švedskog granita i kristalastog škriljca. Zapadna granica izme|u Švedske i Norveške uglavnom prati skandinavski planinski lanac, nastao u tercijaru ( prosječna nadmorska visina 1000-2000m, sa najvišim vrhom Kebnekaise 2111m), iz koga izviru sve veće rijeke Švedske. Iz perioda kambrija i silura, datiraju krečnjacke naslage na zaravnima ostrva Oland i Gotland u Baltiku, i na jos nekim drugim mjestima centralne i južne Švedske. Tokom nekoliko era, Skandinavija je bila pokrivena ledom. Posljednje ledeno doba je završeno prije 10 000 godina, pa su težina i pokretanje ledenih masa formirali reljef.
2.2.Klimatske odlike
Klima Švedske je kontinentalna. Na nju uglavnom utice polozaj Skandinavskih planina koje sprečavaju prodiranjetoplih i vlažnih vjetrova s Atlanskog okeana,ali omogućava prodiranje hladnih vazdušnih masa iz subpolarnih krajeva. Temperature sredinom januara su oko -2 na jugu, i -10 na sjeveru, julska se kreće od 12 do 14 stepeni Celzijusa. Količina padavina smanjuje se od Skandinavskih planina( 500 - 1000 mm), prema istoku ( 400 - 600 mm) i od juga ( 600 - 1100 mm) prema sjeveru ( 300 - 500 mm), Stokholm 560 mm i Geteborg 670 mm. Obzirom na geografski položaj Skandinavije, Švedska ima veoma povoljnu klimu. Polja niskog pritiska sa Atlantika naglo (sa sjeverozapada) donose topao vazduh. Vrijeme je promjenjivo, nekoliko sati kiše, sa suncem, zatim vjetar sljedeći dan, i onda ponovo padavine. Zahvaljujući ovakvom vremenu, temperaturne razlike izme|u dana i noci, ljeta i zime, nisu tako velike, posebno u zapadnoj Švedskoj.
Suprotan tip klime uslovljava zona visokog pritiska na istoku, gdje je vrijeme stabilnije, suvlje i sunčanije, odnosno toplija ljeta i hladnije zime. Borba između ova dva uticaja na vremenske prilike posebno je važna za poljoprivredu Švedske. Obzirom na nagnutost Zemljine ose i okretanja oko Sunca, najsjeverniji dijelovi imaju ekstremne kontraste izme|u dugih ljetnih dana i posebno dugih zimskih noci. Vremenska razlika između sjevernog i južnog dijela zemlje najmanja je u ljetnim mjesecima kada su sjeverni dijelovi topliji zbog dužine dana. Jesen i zima dolaze ranije u sjeverne dijelove, dok južni obalski dijelovi imaju dugo, blago jesenje vrijeme. Sjeverni dio ima duže i hladnije zime, sa obilnijim padavinama.U sjevernim dijelovima Švedske snijeg se zadržava na tlu 7 mjeseci,more je u sjevernom dijelu Botničkog zaliva zaledjeno oko 6 mjeseci. međutim zima u Švedskoj je obično bijela. Proljeće na jug dolazi sredinom marta, krajem aprila u centralnu, a krajem maja u sjevernu Švedsku.
2.3.Hidrografske odlike
Više od 15% ukupne teritorije Švedske je pokriveno vodom, sa oko 30 glavnih rijeka i oko 90 000 jezera ( 8% Švedske je pokriveno jezerima), uključujuci i jezero Vanern, najveće jezero zapadne Evrope (površina oko 5 546 km2). Rijeke su pretežno planinske, sa vodopadima i brzacima, većina izvire u skandinavskom planinskom lancu, tece koritima nastalim fluvio-glacijalnom erozijom (koritima glečera iz ledenog doba) i ulijeva se u Botnički zaliv i Baltičko more. Neke od najvećih rijeka su Klar, Muonio, Dal, Jeta, Umea, Lulea, a od jezera Vener, Beter, Jelmar, Stor, Siljan, Torne Tresk i Hornavan. Zbog brojnih vodopada i brzaka , rijeke su neplovne , dok je splavarenje redovno prisutno u ljetnoj polovini godine. Za vodeni saobraćaj od velikog su značaja jezera: Vanern,Vattern,Hjalmaren,Malaren.
2.4.Tlo, biljni i životinjski svijet
Većim dijelom Švedskog predjela (skandinavski lanac), dominiraju crnogorične šume, u južnijim predjelima prošarane su i nekim listopadnim vrstama (najčešće breza i topola). Listopadne šume bukve i hrasta na južnoj i jugozapadnoj obali pretvorene su u poljoprivredno zemljište. Takođe od južnog dijela zemlje, pa sve do Norrlanda (srednja Švedska), nalaze se i druge listopadne šume lipe, jasena, javora i bresta. Zahvaljujući krečnjačkoj podlozi i povoljnim klimatskim uslovima, Gotland, Oland i dijelovi skandinavskog gorja imaju vrlo interesantnu floru (uključujući veliki broj varijeteta orhideje). Fauna Švedske je uništavana od ledenog doba pa do naseljavanja ljudi na određenim prostorima. Vukovi su gotovo istrijebljeni, dok medvjedi i lisice jos uvijek nalaze staništa u sjevernim šumama. Širom zemlje najbrojnije životinjske vrste su losovi (sjeverni jeleni), srndaci, lisice i zecevi. Naravno, za lovce su najatraktivniji losovi (koji su inače uzročnici brojnih saobraćajnih nesreća).
1850-ih godina ubijano je oko 1000 losova godišnje, sada je taj broj od 150 do 200 komada. Lov na ove životinje je strogo ograničen, a neke vrste su potpuno zaštićene. Zimska populacija ptica svodi se na samo nekoliko vrsta, međutim ljeto donosi veliki broj ptica selica iz južnih krajeva.
Sa svojom dugom obalom i mnogobrojnim jezerima i rijekama, Švedska je bogata vodenom faunom, međutim i ona se polako smanjuje pod uticajem okoline i načina života (isto se odnosi i na baltičke foke). Najznačajniji izvori ribe su atlantska obala (bakalar i skusa), Botnički zaliv, jezera i rijeke sa lososom i čtukama, i Baltik (haringe).
1910., Švedska je, kao prva evropska zemlja, osnovala nacionalne parkove(Abisko,Sarek,Dundret), radi zaštite prirodnih bogatstava, uglavnom u Norrlandu, ali i drugdje širom zemlje. Na taj način posljednji dijelovi evropske divljine su sačuvani od eksploatacije i uništavanja. Mnoge prirodne rezerve i kulturna obilježja su takođe zaštićena u svrhu zaštite okoline. Naročito su interesantni visoki ekološki standardi što se tiče zaštite okoline. Običajno pravo nalaze slobodu kretanja šumama i poljima, i branje jagoda i gljiva, ali nosi i obavezu očuvanja krajolika, i postovanje privatne imovine.
Upitate li inače ljubaznog Svedjanina, gdje bere jagode, on će vam se zagonetno nasmijati i promijeniti temu. Dobro mjesto za branje jagoda je porodična tajna.
Zadnjih godina, zarada od branja šumskih jagoda je bila dovoljna da privuče studente iz istočne Evrope. Ukoliko je rodna godina, zarada za dva mjeseca branja ovog voća je ravna cijeni jedne godine studija na univerzitetu (npr. u Poljskoj).
3. DRUŠTVENO-GEOGRAFSKE ODLIKE
3.1.Historijsko-geografski razvoj
Skandinavsko poluostrvo naseljavaju razni narodi tokom Kamenog doba. Region zatim napreduje dosta sporo. Švedska je prvi put pomenuta u prvom vijeku, kada je rimski istoričar Tacit zabilježio da na istočnoj obali Svealanda žive Svevi. Svealand je istorijska regija po kojoj je Švedska kasnije dobila ime. U ΙX i X vijeku švedski vikinzi šire svoj uticaj u baltičkim državama i Rusiji. Za razliku od norveških i danskih vikinga, karakteristika švedskih jeste da su bili manje ratoborni a više usredsređeni na trgovinu i kolonizaciju.
Švedska je doživela hristijanizaciju u XΙΙ vijeku. U XIV vijeku, kao i većina drugih evropskih zemalja, Švedska je pogođena velikom kugom, ili Crnom smrću. U srednjem vijeku Švedska proširuje svoje granice do Laplanda na sjeveru i Finske. Finska do 1809. skoro 450 godina pripada Švedskoj. 1389. godine sklopljena je Kalmarska Unija, koja je ujedinila Švedsku sa Norveškom i Danskom. Unija je na snazi do 1521. kada švedski kralj Gustav I poslije više ratova uspeva da formira samostalnu državu, za koju se smatra da je temelj moderne Švedske. Nedugo poslije toga, isti kralj odbacuje rimokatolicizam i uvodi Švedsku u protestansku reformaciju. Gustav I smatran je ocem švedske nacije.
Tokom XVII vijeka Švedska raste da postane jedna od moćnijih evropskih sila, pošto kralj Gustav II Adolf uspešno vodi državu kroz Tridesetogodišnji rat. U Napoleonskim ratovima, Švedksa pobeđuje Dansku. Kao posljedica, 1814. Norveška je primorana da formira uniju sa Švedskom, u kojoj je ostala sve do 1905. Švedska od 1814. gotovo nije učestvovala ni u jednom ratu (o neutralnosti Švedske u Drugom svjetskom ratu se raspravlja).
1850-ih, mnogi Šveđani ostaju nezaposleni. Posljedice toga su siromaštvo, alkoholizam i masovna emigracija. Veruje se da između 1850. i 1910. godine, više od milion Šveđana napušta domovinu i naseljava Sjedinjene Američke Države.
1960-ih Švedska postaje jedna od bogatijih država svijeta, a i dan-danas se nalazi na vrhu što se tiče standarda života. 1995. učlanjuje se u Evropsku zajednicu, ali 2003. švedski narod na referendumu bira da zadrži svoju valutu.
3.2.Demogeografse odlike
Švedska je na svjetskom vrhu dužine života. U avgustu 2004. broj stanovništva je prvi put prevazišao broj od 9 miliona. Poslije Drugog svjetskog rata Švedska postaje zemlja imigracije. Danas je otprilike 12% populacije rođeno van Švedske, a čak svaki peti ima nešvedsko porijeklo. Imigranti najviše dolaze iz Finske, bivše Jugoslavije, Iraka i ostalih skandinavskih država.
Šveđani su skandinavski narod porijeklom od Germanskih plemena koja su se naselila u Skandinaviji u neolitskom periodu. Za Šveđane se kaže da su potomci Vikinga. Službeni jezik je švedski, a novac švedska kruna. Švedska je zemlja mira i blagostanja. Većina njenih stanovnika živi na jugu zemlje gde je tlo najplodnije.Stanovnici Švedske imaju veoma visok životni standard, koji se zasniva ne samo na prirodnim bogadstvima zemlje, nego i njihovoj velikoj radinosti i kulturi. Vlada demokratski sistem, ipak Švedska je kraljevina, ali kralj ima samo simboličnu ulogu. Opšti izbori se održavaju svake četvrte godine, a pravo glasa imaju svi stanovnici stariji od 18 godina , pa čak i doseljenici koji su najmanje tri godine živjeli u Švedskoj.
U Švedskoj posebna briga se vodi o djeci. Sva djeca imaju mjesto u zabavištu, nastava i knjige u školi su besplatne, za svako dijete je osiguran deči dodatak. Svi stanovnici Švedske imaju zdravstvenu pomoć za nezaposlene, u penziju odlazi se sa 65 godina života (nezavisno od pola).
rodnost (2000.):
10‰
smrtnost (2000.):
11‰
ocekivana životna dob (2000.):
80 godina
narodnosni sastav (1997.):
Švedani 89%, Finci 2%
vjerski sastav (1995.):
protestanti 86%, rimokatolici 2%
službeni jezik:
švedski
pismenost (1998.):
muškraci 100%, žene 100%
Tabela br.1. Osnovne demografske statistike Kraljevine Švedske 2
3.3.Urbanizacija i naselja Švedske
Podaci o urbanizaciji Švedske se prave svaki pet godina. Najnoviji podaci su od 31. prosinca 2005. Tada ukupnog stanovništva u urbanim područjima (ili lokaliteta) u Švedskoj bilo je 7631952 na površini od 5286,23 km ², što daje prosječnu gustoću naseljenosti od 1444/km ².
- 84% stanovništva Švedske živi u gradovima
- 50% živi u 64 najveća urbana područja
- Trećina živi u 15 najvećih urbanih područja
- Četvrtina živi u 5 najvećih
- Najveće urbano područje je Stockholm
Neki od većih Švedskih gradova su:
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske. Po procjeni iz 2008. uže je gradsko područje imalo 798.715, a šire 1.949.516 stanovnika.
Grad je osnovan 1252. na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora. Glavni grad Švedske službeno je postao 1436. Sjedište je, između ostalog, Kraljevske švedske akademije znanosti, Karolinska instituta i Švedske akademije, ustanova koje odabiru dobitnike Nobelove nagrade iz fizike, kemije, ekonomije, medicine i književnosti.Sredinom 1400 imao Stockholmu, koji je tada svedena na malo mjesta trgovanja, između pet i šest stanovnika. Bitka Brunkeberg 10. listopada 1471 i Stockholmske krvoproliće 8. studenog 1520, dvije velike povijesne događaje u gradu.
Slika br.3. Panorama Štokolma 4
Göteborg je drugi po veličini grad u Švedskoj. Nalazi se na zapadnoj obali, u regiji Västra Götaland. Broj stanovnika iznosi oko 485,000 (2005.) u samome gradu, te oko 879,000 u metropolitanskom području. Sa skoro 50.000 studenta, Göteborg je najveći sveučilišni grad u Skandinaviji.
Gradom protječe Göta Älv koja se u samome gradu ulijeva u Kattegat. Rijeka Älv dijeli grad na dva dijela; južni, koji se nalazi na kopnu, te sjeverni, smješten na otoku Hisingen. Ušće rijeke pogodno je za luku koja je danas jedna od najvećih u nordijskim zemljama.
Slika br.4. Panorama Geteborga 4
Malmö (švedski: Malmö, Danski Malmø) grad je u Švedskoj.Nalazi se na krajnjem jugu Švedske u provinciji Skåne. Sa svojih 272 000 stanovnika, treći je grad po broju stanovnika u Švedskoj. Osnovan je 1275. g. i bio je više stoljeća drugi grad po veličini u Danskoj. Morski tjesnac Öresund (Danski øresund) ga odvaja od Kopenhagena. Godine 1437. Malmö dobio je svoj grb sa označjem Erika VII. od Pommerna. Kralj Erik naredio je, da se izgradi tvrđava Malmøhus
U danskoj reformaciji Malmö je imao vrlo važnu ulogu. Gradonačelnik, Hans Mikkelsen, preveo je zajedno sa Christiernom Pedersenom Novi zavjet na danski jezik, a svećenik Claus Mortensen Tøndebinder izdao je prvu dansku knjigu psalmi, Malmø-Salmebogen.
Pri mirovnom sporazumu između Danske i Švedske u Roskildeu u 1658., Danska je izgubila Malmö zajedno sa ostatkom provincije Skåne u korist Švedske.
U Malmö je 27. kolovoza2005. otvoren Turning Torso, spektakularni vijugasti neboder, koji je sa svojih 190 metara visine, druga po visini stambena zgrada u Europi. Njegova silueta može se vidjeti s cijelog područja Öresund
Slika br.5. Gradska vijećnica u Malmeu 4
Helsingborg je grad i općina koja se nalazi u Skånu, južnoj Švedskoj, na najužem dijelu Eresunda. Udaljen je od danskog grada Helsingera 4 km, do koga je svakih dvadeset minuta moguć prijevoz brodom. Helsingborg je značajan industrijski grad i ima drugu najveću luku u Švedskoj. Po veličini, Helsingborg je deveti najveći grad Švedske i drugi najveći grad Skanije sa 91.640 stanovnika. Grad je osnovan 1086. godine, što ga čini jednim od najstarijih gradova Skandinavije. Veruje se da je ovo područje bilo naseljeno već krajem 10. stoljeća.
Prve građevine Helsingborga bile su tri crkve: Crkva svetog Klementa, Crkva svetog Petra i Crkva svetog Olaja. U 12. stoljeću sagrađen je gradski dvorac i oko njega okrugli toranj, čiji su zidovi imali dubinu od 4 m. U 14. stoljeću ljudi su se počeli naseljavati na obali. Tada je podignuta Crkva svete Marije i gradski dvorac se pregradio u tvrđavu, visoku 35 m, koja i dan-danas postoji (restaurirana 1893-1894. godine). Helsingborg je u ovo vrijeme bio jedan od značajnijih gradova Danske.
Slika br.6. Panorama grada Helsinborga 4
4. EKONOMSKO-GEOGRAFSKE ODLIKE
4.1.Opće odlike privrede
U Švedskoj je razvijeno izvozno-orijentiranotržišnogospodarstvo s modernim sustavom distribucije dobara, izvrsno razvijenim komunikacijama i obrazovanomradnom snagom. Iako drvna građa, voda i željezna ruda čine tradicionalni temelj švedskog gospodarstva izrazito orijentiranog prema vanjskoj trgovini, dominaciju u izvozu preuzimaju uslužna, telekomunikacijska i IT industrija. Inženjerski sektor čini oko 50% izvoza i proizvodnje te su telekomunikacijska, automobilska i farmaceutska industrija od izuzetnog značaja. Poljoprivreda ima udio od oko 2% u BDP-u i zaposlenosti.
BDP (paritet kupovne moći):
333,1 milijarde dolara (2007 est)
BDP (službeni tečaju):
394,5 milijarde dolara (2007 est)
Stopa rasta BDP-a:
3.4% (2007 est)
BDP po stanovniku:
$ 36,900 (2007 est)
BDP - skladba po sektorima:
poljoprivreda: 1.4%
industrija: 29,2%
usluge: 69,4% (2007 est)
Zaposlenost:
poljoprivreda: 2%
industrija: 24%
usluge: 74% (2000 est)
Stopa nezaposlenosti:
4.5% (2007 est)
: Stopa inflacije (potrošačke cijene):
2% (2007 est)
Ulaganja (bruto fiksni):
19.6% of GDP (2007 est)
Proračun:
prihoda: 241,2 milijarde dolara
rashodi: $ 229,1 milijardi (2007 est)
Javni dug:
41,9% BDP-a (2007 est)
Tabela br.2. Opće odike privrede, BDP, STOPA INFLUACIJE, JAVNI DUG ( izvor: CIA, 2007 )
Poljoprivreda - proizvodi:
ječam, pšenica, šećer meso, mlijeko
Industrije:
željezo i čelik, precizne opreme (ležajevi, radio i telefonske dijelova naoružanja), drvo pulpe i papirnih proizvoda, procesirana hrana, motorna vozila
Energija:
153.2 billion kWh (2005) 153,2 milijardi kWh (2005)
Nafta Izvoz
231100 bbl / dan (2004)
Nafta uvoz
580600 bbl / dan (2004)
Prirodni plin - proizvodnja:
0 cu m (2005 est.) 0 cu m (2005 est)
Prirodni plin - potrošnja:
893,9 milijuna cu m (2005 est)
Sadašnje stanje računa:
$ 30.19 milijardi (2007 est)
Izvoz:
176,5 milijarde dolara (2007 est)
Izvoz - roba:
Strojevi 35%, motorna vozila, papir proizvodi, meso i drva, željeza i sastojci čeličnih proizvoda, kemikalije
Izvoz - partneri:
Njemačka 9,8%, SAD 9,3%, Norveška 9,2%, UK 7.1%, 6.9% Danska, Finska, 6%, Francuska 4.9%, Nizozemska 4,7%, Belgija 4.5% (2006)
Uvoz:
157,2 milijarde dolara (2007 est)
Uvoz - partneri:
Njemačka 17.3%, 9.1% Danska, Norveška 8,2%, Velika Britanija 6%, Nizozemska 5,8%, Finska 5,7%, Francuska 4.6%, Belgija 4.1% (2006)
Tabela br.3. Proizvodnja po sektorima, Uvoz, Izvoz ( izvor: CIA, 2007 )
Švedska središnja banka Riksbank (najstarija središnja banka na svijetu, osnovana 1668.) u središtu pozornosti ima održavanje stabilnosti cijena te čuvanje razine inflacije ispod 2%. Švedska industrija je najvećim dijelom u privatnom vlasništvu, te su poduzeća u javnom vlasništvu od zanemarive važnosti, za razliku od drugih razvijenih zemalja kao što su Austrija i Italija. Oko 80% zaposlenih je organizirano u sindikate koji imaju pravo imenovati 2 člana u upravne odbore svih poduzeća s više od 25 zaposlenih.
U Švedskoj je razvijen veliki javni sektor kao i izuzetno visoke stope poreza. Visoki porezi omogućavaju znatno veći utjecaj države na potrošnju kućanstava nego što je to u drugim razvijenim zemljama. Potrošnja javnog sektora čini oko 53% BDP-a što je rezultat velikih socijalnih davanja i velikog javnog sektora. Zaposlenici državne i lokalne administracije čine oko trećinu ukupnog broja zaposlenih, što je znatno više od drugih razvijenih zemalja. Švedska se nalazi na drugom mjestu ljestvice državnih prihoda od poreza, odmah iza Danske. U 2007. prihodi od poreza su činili 47,8% BDP-a. Nakon 2. svjetskog rata i prvog znatnog povećanja poreza, BDP po glavi stanovnika se bitno smanjio u roku nekoliko desetljeća. Nijedna od 50 najvećih tvrtki na Stockholmskoj burzi nije osnovana nakon 1970.
Stopa nezaposlenosti je prema Eurostatu iznosila 6,7% u veljači 2007. (7,4% u veljači 2006.). Nezaposlenost je viša među mlađom populacijom. Mnogo Šveđana pronalazi posao u Danskoj, Norveškoj i Ujedinjenom kraljevstvu gdje ih se smatra kvalitetnom i obrazovanom radnom snagom. Zbog različitih načina određivanja stope nezaposlenosti, stvarna stopa nezaposlenosti je podložna brojnim suprotnim interpretacijama od strane političkih stranaka i stručnjaka.
Švedsko gospodarstvo još uvijek djelomično trpi posljedice financijske krize iz 1990-tih koje je rezultiralo velikom nezaposlenosti i vanjskim dugom koji je vrhunac dosegao sredinom 1990-tih kada je iznosio oko 80% BDP-a. Od tada je dug u stalnom padu te je u prosincu 2007. iznosio oko EUR 124 mlrd, SEK 1167 mlrd ili oko 39% BDP-a. Prema predviđanjima, vanjski dug bi u 2010. trebao iznositi manje od 20% BDP-a.
Plan Vlade je u razdoblju od 2007.-2010.privatizirati određena poduzeća u djelomičnom državnom vlasništvu i sredstvima od privatizacije dodatno smanjiti javni dug.
4.2.Rudarstvo i energetika
Švedskoj pripada oko 2% od ukupne svjetske proizvodnje željezne rude, jedan je od najvećih izvoznika, a najveći u Evropi. U izvozu bakra, olova i cinka, učestvuje sa oko 1%, 3.7% i 3.3%. Oko 1% tržisne vrijednosti cijele industrijske proizvodnje otpada na rudarstvo, koje zapošljava 0.5% od ukupnog broja zaposlenih. Ukupna proizvodnja željezne rude, 1998. godine, iznosila je 20.9 miliona tona, sulfidnih ruda koje sadrže sumpor, bakar, olovo, cink, arsen, nešto manje srebra i zlata, 24 miliona tona. Oko 6 miliona tona kreča, uglavnom za industriju cementa. Najveća nalazišta zelezne rude nalaze se nekoliko stotina kilometara sjevernije od polarnog kruga (laponska tundra). Kiruna, sa okolnim brdima Luosavara i Kirunavara, najveće je nalazište, u kome su zalihe oko milijardu tona rude, sa 70% gvozđa (nalazište je površine 16000 km²).
Slika br.7. Rudnik cinka ( Švedska ) 4
Kiruna je središte ogromnog nalazišta, rudarski grad, čije 3/4 stanovnika radi u rudarstvu. 1998. godine, u ovom nalazištu iskopano je 14 miliona tona rude železa. Malmberget, takođe u Laponiji (sa proizvodnjom od 7 miliona tona 1998. godine), je drugi po veličini rudnik željezne rude u zemlji. Ruda iz ovih nalazišta transportuje se željeznicom, i izvozi preko luka Narvik (u Norveškoj) i Lulea (sjeverni deo Švedske obale, Botnički zaliv, zimi zaleđena). Najveći rudnik bakra Aitik, takođe se nalazi u ovoj regiji. U oblasti Skeleftea, koja se proteže od Bolidena na istoku, do planinskog lanca na zapadu, najznačajnija su nalazišta sulfidnih ruda (Laisval, najveći izvor olovne rude u Evropi).
Osnovni izvori energije u Švedskoj su nafta, hidro i nuklearna energija. Nedostatak nafte je zamjenjen energijom iz hidroelektrana i biogorivom. Električna energija od 1970. uglavnom se proizvodi u nuklearnim centralama i hidroelektranama. Najveća postrojenja za proizvodnju hidroenergije su na 9 reka severne Švedske. Najiskorištenija rijeka je Luleelven, sa 15 hidrocentrala, i proizvodnjom od oko 14,1 Twh, zatim Indalselven (7,5 Twh), Ume elv (5,4 Twh) i Ongermanaelven (5,5 Twh). Vlada Švedske je u svrhu očuvanja prirodnih ljepota ograničila i propisala stroge uslove za daljnju izgradnju hidroelektrana, odnosno neke reke (inače sa velikim potencijalom) potpuno zaštitila.
To su najljepše rijeke, neregulisane, sa prirodnim tokovima, vodopadima i brzacima, kao što su Vindelelven, Pite elv, Kaliks elv i Torne elv.Prvi Švedski nuklearni reaktor pušten je u rad 1972, a dvanaesti i posljednji 1985. godine. Svi se nalaze u južnom dijelu zemlje: Barsebek (dva reaktora, ukupno 1.200 Mw), Oskarshamn (tri reaktora, 2.210 Mw), Ringhals (četiri reaktora, 3.550 Mw) i Forsmark (tri reaktora, 3.095 Mw). Ukupna godišnja proizvodnja je oko 74 Twh. Dotrajali dijelovi reaktora i nuklearni otpad odlaže se na lokacijama Oskarshamn i Forsmark, u kamene pećine oko 50 m ispod površine mora.
Nivo radioaktivnosti se redovno kontroliše. Tokom 1996. godine, proizvodnja energije korišćenjem biogoriva (uglavnom treseta, briketa smole i sl.), bila je 87 Twh.Od energenata uvozi se nafta iz zemalja OPEC-a 25%. Od ukupnih 19 miliona tona, 70% dolazi iz sjevernog mora, odn. Norve{ke, kao najvećeg snabdjevača (13 miliona tona). Rafinerije u Stokholmu i Geteborgu uglavnom prerađuju uvezenu naftu. Ugalj se uvozi iz 7 zemalja, od kojih je Poljska najznačajniji snabdjevač (oko 35%). Ostale zemlje su SAD, Australija, Rusija, Venecuela, Kanada i Estonija. Prirodni gas u Švedsku se uvozi iz sjevernog mora (Danska), oko 870 kubnih metara, ekvivalentno 9,4 Twh. Potrošnja prirodnog gasa je oko 2% ukupne potrošnje energije zemlje.
4.3. Industrija
Bogati izvori željezne rude, drveta i hidroenergije, vječiti inženjeri i radnici, omogućili su naglu industrijalizaciju, ranije siromašne i pretežno na poljoprivredu orijentisane Švedske. Ovi hrabri i vrijedni ljudi su svojim strpljivim i napornim radom kao i znanjem umjeli da iskoriste sve ono što im je priroda pružala. Najbogatiji resursi su crnogorične šume, hidroenergija, rude železa, urana, i drugih minerala. Tradicionalno, teška industrija (npr. celuloze, papira, i crna metalurgija), ima veliko učešće u izvozu Švedske. Na industrijske proizvode otpada više od oko 80% ukupnog izvoza. Velike međunarodne kompanije kao što su Erikson, ABB, Elektroluks, Volvo i Sab-Skanija, učestvuju u sa približno 60% zaposlenih u prizvodnji sa preko 80% izvoza industrijskih proizvoda. Na proizvode koji se zasnivaju na nauci (npr. farmaceutska industrija), otpada oko 10% novostvorene vrijednosti u proizvodnji.
Industrija elektronskih i telekomunikacionih uređaja je posljednjih godina u ogromnom usponu. Prednjači kompanija Erikson, sa najsavremenijom proizvodnjom sistema računarske razmjene podataka, mobilne telefonije i laserskih programa. Kompanija ABB, koja uglavnom proizvodi generatore i ostala postrojenja za prenos i distribuciju električne energije, uređaje za automatske prozvodne linije, robotiku i opremu za savremene elektrificirane pruge, sarađuje sa oko 1.000 kompanija u oko 140 zemalja sveta.
Kompanija Gambro se dokazala u svijetu proizvodnjom veoma kvalitetnih elektronskih uređaja za potrebe medicine, kao što su dijalizatori, pejs-mejkeri, respiratori i sl. U proizvodnji automobila i kamiona, značajne su kompanije Volvo i Sab-Skanija. U ovoj oblasti jedino je Japan napredovao brže od Švedske, a izvoz je oko 86% godišnje proizvodnje ( teških kamiona, autobusa i automobila). Avionska industrija u Švedskoj obuhvata proizvodnju vojnih i civilnih aviona. u proizvodnji učestvuju i ostale kompanije poput Volvoa (motori), Erikson i Elektroluks (elektronska oprema), i kompanija Celzijus (završni radovi). Intenzitet istraživanja i razvoja u Švedskom proizvodnom sektoru spada među najviše u svijetu. Transportna oprema, telekomunikaciona oprema, farmaceutski proizvodi i mašine, učestvuju sa 85% u ukupnim troškovima za istraživanje i razvoj u proizvodnom sektoru. Bitno je napomenuti, da je 85 % gradskog stanovništva u odnosu na ukupan broj.
4.4. Saobraćaj i turizam
Švedska je za evropske uslove velika i retko naseljena zemlja (oko 20 st./km²). Ovo se odražava i na njen saobraćaj - veći značaj vazdušnog saobraćaja, manje autoputeva. Švedska ima i više velikih jezera, a zemlja ima i dugačku morsku obalu, pa je vodeni saobraćaj razvijen. Zahvaljujući visokoj razvijenosti zemlja je uspela da prevaziđe mnoge teškoće na polju saobraćaja.
Švedska ima razvijen drumski, železnički, vazdušni i vodni saobraćaj. Najveći saobraćajni čvor je glavni grad, Stokholm.
Po podacima iz 1998. godine ukupna dužina željezničke mreže u Švedskoj je 12.821 km standardne širine kolosijeka (1435 mm). Od toga pod upravom državnih željeznica je 9.227 km, dok je ostatak od 3.5934 km u privatnom vlasništvu. Elektrifikovano je 7.918 km, a 1.152 km su željeznice duplog koloseka. Pored toga, postoji 221 km pruga uskog koloseka (891 mm). Železnica je savremena, čak i ona koja saobraća do najmanjih mesta.
Najveće čvorište je Stokholm, ali u državi nije sprovedena potpuna centralizacija u prijestonici. Stokholm, Geteborg i Malme su međusobno povezani prugama, po kojima saobraćaju vozovi velikih brzina (do 200 km/čas, u budućnosti i od 250 km/čas). Najvažnije željezničke linije su:
Gradska železnica je prisutna u većim gradovima, u Stokholmu, Geteborgu i Malmeu. Stokholm jedini poseduje metro (pogledati: Stokholmski metro), tramvajski i prigradski železnički prevoz.
Slika br.8. Obilaznica oko Stokholma 4
Ukupna dužina glavnih puteva u Švedskoj u 1999. godini je bila 210.760 km, od toga je 162.707 km sa tvrdom podlogom. Dužina autoputeva u državi je 1.428 km (pogledati: Autoputevi u Švedskoj), što je malo za zemlju veličine Švedske, ali razumljivo s obzirom na rijetku naseljenost, pogotovo njene sjeverne polovine. Zbog toga su uglavnom izgrađeni u južnoj polovini zemlje, a to važi i za magistralne puteve - uglavnom su smješteni u južnoj Švedskoj i duž obala Baltika. Posljednjih godina grade se nove dionice savremenih autoputeva, naročito ka sjevernim djelovima zemlje.
Zanimiljivost je u Švedskoj dugo važilo pravilo vožnje lijevom stranom, koje je promenjeno 1967. g., ali je prije toga donosilo mnogo rasprava i u vlasti i među građanima (promena zvanično odbijena na referendumu 1955. g.).
Glavni putevi u Švedskoj se uglavnom poklapaju sa evropskim saobraćajnim koridorima i nose brojčanu oznaku od 1 do 99. Njihova ukupna dužina je 8.769 km. "Brojevi" puteva rastu od juga ka sjeveru. Posljednjih godina učinjeno je mnogo da se izdvoje oni pravci koji su bitniji i tako su dobijeni "Državni putevi", često se poklapajući sa putevima Evropskih koridora. Pored toga u vidu autoputa su i obilaznice oko velikih gradova (Stokholm, Geteborg, Malme).
Slika br.9. Autoput u Švedskoj 4
Švedska je primorska zemlja sa veoma dugim izlazom na Baltičko i Sjeverno more, kao i njihove veze, moreuze Skagerak i Kategat. Država ima veoma povoljan položaj, jer je njena obala u središnjem položaju među Nordijskim zemljama. Zahvaljujući tome kroz istoriju Švedske je bila glavna sila u ovom djelu Evrope. Sva tri velika švedska grada (Stokholm, Geteborg, Malme) su važne luke:
- Stokholm ka Baltiku i Istočnoj Evropi
- Geteborg ka Severnom moru i Zapadnoj Evropi
- Malme ka južnom Baltiku i Srednjoj Evropi
Unutrašnji vodeni saobraćaj Švedske je razvijen i dug (2.052 km dužine). Posebno je značajan prevoz po velikim švedskim jezerima u središnjem djelu zemlje (Vener, Veter, Jelmar). Najveće ograničenje je zimsko doba, kada se na unutrašnjim vodenim putevima stvara sloj leda, koji pravi poptuni zastoj prometa. U državi postoji i niz kanala, najčešće građenih kao beze između jezera. Najvažnije unutrašnje (jezerske) luke su Jenćeping, Orebro i Vesteros.
U Švedskoj postoji veliki broj aviopreduzeća, od kojih je najpoznatije preduzeće "Skandinejvijan erlajns sistem" ili kraće i poznatije "SAS", koje zajedničko glavno aviopreduzeće i za Dansku i Norvešku.
U zemlji postoji čak 255 zvanično upisanih aerodroma 2000. godine, od čega 147 sa čvrstom podlogom (pogledati: Aerodromi u Švedskoj). 49 uvršteno na listu međunarodnih aerodroma sa IATA kodom (IATA Airport Code). Zbog izolovanosti mnogih delova zemlje čak 41 aerodrom ima stalne linije za prevoz putnika, i to najveći dio njih samo ka Stokholmu ili leti čarter linije do turističkih odredišta. Svega nekoliko aerodroma ima stalne međunarodne linije i mogu se smatrati velikim za državu. To su:
Najvažnije vazduhoplovno čvorište u Švedskoj je stokholmskiAerodrom "Arlanda", koji se nalazi na 40 km sjevevno od grada. Ovo je i treći po prometu aerodrom u Skandinaviji, a značaj će mu narasti i kada drugi gradski Aerodrom "Broma", danas namenjen domaćim letovima, bude ugašen zbog ugrožavanja ekoloških uslova u Stokholmu. Drugi po važnosti je Aerodrom "Geteborg-Landveter".
Prvi svemirski turisti iz Europe poletjet će sa sjevera Švedske 2012.
Letove će organizirati Virgin Galactic, tvrtka u vlasništvu basnoslovno bogata Britanca Richarda Bransona, koja će za dvije godine svoje prve putnike poslati iz SAD-a na visinu od 110 kilometara.
- Planirano je da će prvi turistički letovi iz Sjedinjenih Američkih Država početi 2011., a iz Kirune, na
Već je prodano gotovo 300 karata za kratke izlete u svemir, uglavnom Dancima, Fincima i Šveđanima, ali se većina odlučuje za polaske iz SAD-a.
4.5. Trgovina i međunarodna razmjena
Švedska je izvozno orijentirano tržišno gospodarstvo s modernim distribucijskog sustavom, odličane interne i eksterne komunikacije i KV radne snage. Hidro energija i željezna ruda čine osnovni resurs za gospodarstvo i snažno orijentiranu vanjsku trgovinu. Na Švedski inženjerski sektor otpada 50% uvoza i izvoza. Telekomunikacije, automobilska industrija i farmaceutska industrija , također su od velike važnosti. Poljoprivreda čini 2 posto BDP-a i zaposlenosti.
20 najvećih Švedskih registrovanih kompanija po prometu u 2007 su : Volvo,Ericsson,Vattenfall,Skanska,Sony Ericsson Mobile Communications AB,Svenska Cellulosa Aktiebolaget,Electrolux,Volvo Personvagnar,TeliaSonera,Sandvik,Scania,ICA,Hennes & Mauritz,Nordea,Preem , Atlas Copco,Securitas,Nordstjernan i SKF. Švedska industrija je velikom većinom u privatnom vlasništvu; za razliku od nekih drugih zapadnih industrijaliziranih zemalja, kao što su Austrija i Italija, javna preduzeća su uvijek manje važnosti.
Oko 4,5 milijuna stanovnika rade, od čega oko trećina su visokog obrazovanja.BDP po satu je na svijetu 9. najviše 31 dolara u 2006, u odnosu na 22 USD, u Španjolskoj i 35 USD u SAD-u. Prema OECD, deregulacija, globalizacija i tehnološki sektor rasta su ključni produktivnosti vozača. BDP po satu raste 2 ½ posto godišnje za gospodarstvo u cjelini i trgovinom uvjetuje uravnotežen rast produktivnosti 2%. Švedska je svjetski lider u privatiziranim financiranja mirovina i zavodima. Mirovinskog problemi su relativno mali u odnosu na mnoge druge zapadnoeuropske zemlje. U novije vrijeme polako opada oporezivanje, 51,1% BDP-a u 2007, je još uvijek skoro duplo više nego u Sjedinjenim Državama ili Irskoj. Državni i općinski birokrati iznose trećinu Švedskih radnika. Sveukupno, rast BDP-a bilježi se od brzih reformi u ranim 1990-ih godina, posebice u proizvodnji.
Švedska je doživjela trgovački višak tijekom godina. Robe koje izvozi su motorna vozila, papir proizvodi, željeza, čelik i hemikalije. Švedski izvozni partneri su SAD, Njemačka, Danska, Velika Britanija i Nizozemska. Važne uvoz ne robe u zemlji su odjeća, željezo, čelik i kemikalije. Njezini partneri su Velika Britanija, Njemačka, Nizozemska, Danska i Finska.
Zemlja je doživjela suficit tekućeg računa tijekom godina. Što se statistike tiče , na tekućem računu suficit u zemlji izračunat je na $ 23 milijarde.
4.6. Položaj Švedske u međunarodnim organizacijama
EU- 13. studenog 1994, pitanje članstva EU pitanje konačno je stavljeno kao referendumsko pitanje u parlamentu Švedske, gdje ukupno 52,3 posto glasalo u korist, 46,8 posto glasalo protiv, dok ostali nisu glasali ni zajedno niti drugo. Odaziv je bio visok , 83 posto. Švedskoj je tim povodom odobrila kroz skupšinu članstvo 15. prosinca 1994.
Jedan od razloga zašto je nastavila pregovore o članstvu tako glatko je taj zato šzo je veliki dio posla već bio učinio u vezi s EEA sporazuma iz 1992. Ovaj sporazum između EU-zemalja i Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) je već reguliralo većina uvjete za ulazak Švedske i sudjelovanje u EU tržištu. Švedska se pridružila EU 1. Januara 1994. Godine i to je bio vrhunac europske integracije.
NATO- 1949. godine Švedska je odlučila ne ući u NATO savez čime je postavila temelje svoje politike neutralnosti koja seže do današnjih dana. Ova je politika bila neupitna tijekom cijelog hladnog rata, ali tijekom devedesetih godina počelo se raspravljati o mogućem ulazu u savez. Iako su se vladajuće stranke protivile ulasku u NATO švedski vojnici su sudjelovali tijekom NATO operacija u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i Afganistanu. Većina švedskih stranaka po ovom je pitanju postala očita krajem 2006. godine kada se trebala donijeti odluka o kupovini 2 nova transportna aviona ili da se po ovom pitanju uđe u kooperaciju s NATO savezom.[4]
Istraživanje javnog mijenja iz 2006. godine je pokazalo da se većina Šveđana protivi ulasku u NATO ( 46 % protiv i 22 % za )
ZAKLJUČAK
Švedska je zemlja sa najbolje uređeni sistem zaštite čovjeka u svijetu , i zemlja koja je sve svoje prirodne potencijale maksimalno iskoristila i uspjela da svoje prirodne resurse zaštiti od svjetske konkurencije i time postane jedna od vodećih ekonomskih sila u regionu , pa i u svijetu. Najbolji pokazatelj uređenja švedskog društva i njegovog savršenog funkcijoniranja je činjenica da Švedska nije ulazila u rat gotovo 180 godina, što je također imalo uticaja na razvoj političke svijesti stanovništva a dakako i privrede.
Imao sam tu čast da posjetim ovu prelijepu zemlju i zaista sam bio počašćen prizorom švedskih prirodnih i društvenih ljepota . Snažan dojam na mene imalo je nevjerovatno gostoprimstvo i ljubaznost švedskog društva koja me jako posjetila na stanje u mojoj zemlji.
Volio bih da jednog dana i moja zemlja reguliše svoje socijalne potrebe i za primjer uzme švedski standard, i naravno preporučio bih svakome da posjeti ovu predivnu zemlju.
LITERATURA
1. Geografija za treći razred Gimnazije - Greta Župančić, Sarajevo
Publishing , Sarajevo 2007
2. Atlas globalizacije - Masmedia d.o.o Zagreb 2006. god.
3. Zemljopis 3 Udžbenik za III. razred ekonomske škole - Dr. Dragutin Feletar, dr.sc. Adolf Malić, dr.sc.Zoran Stiperski , Zagreb 1998
4. INTERNET
www.znanje.org
www.bs.wikipedia.com
www.en.wikipedia.com
www.hr.wikipedia.com
www.enciklopedia.com
www.sweden.com
www.cia.com
www.zdici.info
www.google.com
Sadržaj
UVOD 1
IME, GEOGRAFSKI POLOŽAJ GRANICE I VELIČINA 2
PRIRODNO-GEOGRAFSKE ODLIKE 4
Klimatske odlike 5
Hidrografske odlike 6
Tlo, biljni i životinjski svijet 6
DRUŠTVENO-GEOGRAFSKE ODLIKE 8
Historijsko-geografski razvoj 8
Demogeografske odlike 9
Urbanizacija i naselja Švedske 10
EKONOMSKO-GEOGRAFSKE ODLIKE 14
Opće odlike privrede 14
Rudarstvo i energetika 16
Industrija 18
Saobraćaj i turizam 19
Trgovina i međunarodna razmjena 23
Položaj Švedske u međunarodnim organizacijama 24
ZAKLJUČAK 26
LITERATURA 27