RAZVOJ TURIZMA
UVOD
Turizam je najbrže rastuća i jedna od najprofitabilnijih industrija u svijetu, s bezbrojnim mogućnostima za ekonomski razvoj regija.
Današnje vrijeme brzih promjena traži suzdržanost kada se govori o kratkoročnim, a pogotovo dugoročnim predviđanjima jer golem broj faktora utječe na turistička zbivanja, tako da je realan objektivan pogled unaprijed moguć samo za vrlo kratko vremensko razdoblje.
Definicija turizma koju su oblikovali čuveni teoretičari W.Hunziker i K.Krapf, prihvaćena uz male dopune 1954. godine od Međunarodnog udruženja znanstvenih i turističkih stručnjaka AIEST, glasi:“Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost.”[1]
Da bi netko postao turistom, mora otputovati iz svog mjesta stalnog boravka u neko drugo mjesto da bi tamo privremeno boravio. Mjesto privremenog boravka je turističko odredište, odnosno turistička destinacija. To mjesto posjeduje resurse zbog kojih je turist došao, odnosno zbog kojih je posjetitelj odabrao tu turističku destinaciju.
U ovom radu bit će sadržani osnovni pojmovi u turizmu kao što su:
- TURISTA
- TURISTIČKI MOTIV
- HISTORIJA TURIZMA
- DESTINACIJE U TURIZMU
- I dr.
1. POJAM I PODJELA TURIZMA
Pojam
TURIST je lice, koje putuje sa svakim ciljem, osim zbog zarade i promene stalnog mesta boravka, pri trajanju boravka van svog mesta boravka ne manje od 24 časa (manje od 24 časa je izletnik), ali ne više od 6 meseci. Turisti su lica, koja putuju u cilju službenih putovanja, konferencija, kongresa, različitih susreta, odmora, lečenja, učenja, zbog porodičnih, religioznih i sportskih razloga. Ta definicija data je na konferenciji OUN 1954. i potvrđena na Rimskoj konferenciji o turizmu i ekskurzijama 1963, služi kao osnova za sprovođenje međunarodne turističke statistike, turističkog prava, viznih formalnosti. Turistima se smatraju takođe posade aviona ili brodova, ako ostaju duže od 24 časa. Turistima se ne smatraju radnici na privremenom radu ili dnevni migranti, lica bez stalnog mesta boravka, izbeglice, vojni kontingenti u vojnim bazama, privremeni i stalni imigranti, diplomate, predstavnici konzulata, tranzitni putnici.
TURIZAM obuhvata skup poslovnih organizacija, rada i državnih agencija koje vrše kretanje roba i usluga i drže sredstva za transport, programe i resurse za putovanja i odmore. Turistički sektor (privreda) može da se definiše kao skup onih privrednih i trgovinskih delatnosti koje proizvode robe i usluge namenjene za strane i domaće turiste. Prema tome, turistička privreda uključuje: prevoz putnika, putničke agencije, turoperatore, usluge za smeštaj i ishranu, odmor i zabavu, proizvođače suvenira, umetničkih proizvoda, vladine organizacije za regulisanje i nadzor turističke privrede.
Osnovu turizma ko privredne delatnosti sačinjavaju: saobraćaj, ugostiteljstvo, trgovina na malo, putničke (turističke) agencije, zanatstvo i komunalne delatnosti. Turizam ne postoji kao samostalna, nezavisna privredna delatnost već ga čine gore navedene delatnosti.
Osnovne karakteristike turizma su: raznovrsnost (heterogenost), neproizvodan karakter rada, sezonski karakter poslovanja, visok stepen elastičnosti tražnje i neelastičnosti ponude. Postoje Iz raznolikosti pristupa proistekla je i šarolikost grupa u okviru kojih se mogu sistematizovati postojeće definicije turizma, kao što su: Postoje četiri grupe definicija:
Nominalističke
Privredne
Statističke
Univerzalne
nominalističke:
„Turizam je kretanje u prostoru izvan mjesta stalnog boravka u cilju upoznavanja novih stvari, ljudi i njihovog života za vreme prolaznog boravka u drugom mjestu.“
„Turizam je pojava kad neka osoba putuje i boravi izvan mjesta svog stalnog boravka i tamo se koristi turističkom radinošću.“
„Turizam, dakle, znači putovanje u svrhu zabave, odmora, zdravlja, uživanja u prirodi, iz radoznalosti da se vide novi krajevi i ljudi, iz sporta itd..“
privredne:
„Turizam se može definisati kao dio nacionalne ekonomije koji snadbjeva turiste koji posjećuju lokalitete izvan svog stalnog mjesta boravka gdje žive i rade.“
statističke:
„Porijeklo statističkih definicija se želi doći do takvog određenja pojma i suštine turizma koji omogućava puni obuhvat i preciznu evidenciju turističkog prometa (broj turista i njihova noćenja) i raznovrsne turističke potrošnje koja se realizuje u brojnim privrednim i neprivrednim sektorima.“
univerzalne:
„Turizam je skup odnosa i pojava nastalih prilikom putovanja i boravka stranaca u nekom mjestu, ukoliko taj boravak ne znači stalno nastanjivanje i nije vezan za sticanje zarade.“
(Kurt Krapf i Valter Hunciker, 1942.)
iz ove definicije vidimo da turizam nije jednoznačna pojava, već splet odnosa društvenog i ekonomskog karaktera
turiam je definiran s jedne strane putovanjem, te s druge privremenim boravkom u nekom turističkom mjestu, a to mjesto privremenog boravka je TURISTIČKO ODREDIŠTE ili DESTINACIJA koje posjeduje resurse (prirodne i antropogene) zbog kojih posjetitelj odabire upravo tu destinaciju za mjesto privremenog boravka. Posjetitelj za vrijeme svog boravka ne smije obavljati neku lukrativnu djelatnost, što znači da njegov boravak mora biti financijskim sredstvima pribavljenim negdje drugdje.
Univerzalna definicija je priznata od Međunarodnog udruženja eksperata za turizam1971. godine, iako se odnosi samo za strane turiste.
Razlikuju se dva perioda u razvoju turizma kao društveno-ekonomske pojave: epoha turizma privilegovanih klasa i epoha savremenog turizma.
Podjela turizma ( Statistička podjela )
Za statističko evidentiranje turistička kretanja je nužno razvrstati s obzirom na kriterije koje je u svim zemljama lako primjeniti. Ovisno o porijeklu posjetitelja ( zemlja iz koje dolazi ) i zemlji koja se posjećuje razlikuju se tri veste turizma , i to:
· DOMAĆI TURIZAM – stanovnici zemlje A putuju po zemlji A. Primjer: Stanovnik Bosne i Hercegovine provodi odmor na nekom turističkom mjestu u Bosni i Hercegovini.
· ULAZNI TURIZAM – stanovnici zemlje B putuju po zemlji A. Primjer : Stanovnik Austrije putuje u Bosnu i Hercegovinu gdje provodi odmor.
· IZLAZNI TURIZAM – stanovnici zemlje A putuju po zemlji B. Primjer: Stanovnik Bosne i Hercegovine odlazi na putovanje u Austriju ili neku drugu zemlju i tamo provodi odmor.
Za razliku od domaćeg turizma koji je jednostavnije pojmiti, ulazni (često korištena eng. Riječ „inbound“) ili izlazni (eng. „outbound“) turizam mogu dovesti do nejasnoča. Sa stajališta neke zemlje , na prijem Bosne i Hercegovine , ulazni turizam podrazumijeva prihvaćanje gostiju u zemlju, dok izlazni turizam znači odljev domaćih turista preko nacionalnih granica. Svaki turist koji putuje iz zemlje svojeg prebivališta u neku drugu zemlju, može se istovremeno opisati kao izlazni i kao ulazni turist, ovisno o tome sa stajališta koje zemlje ga se posmatra . Jedan je od ciljeva svake zemlje da poveća broj domaćih i stranih gostiju, a smanji broj odlazaka u inostranstvo kako bi se povećali prihodi od turizma, a smanjili izdaci.
Slika br.1. Glavni turistički pravci u svijetu
Turistički tokovi pokazuju da posjetitelji putuju unutar jedne zemlje ili iz jedne u drugu, pa se i smjer kretanja kostisti kao kriterij za određivanje pojedinih vrsta turizma. Turizam u granicama neke zemlje ili njezin UNUTARNJI TURIZAM obuhvaća turističku aktivnost stanovništva, tj. Domaći turizam i putovanja stranaca ili ulazni turizam. Primjerice, unutarnji turizam Bosne i Hercegovine obuhvaća putovanja bosanskog stanovništva i stranaca , dakle obuhvaća sva turistička putovanja njezina stanovništva, i putovanja unutar Bosne i Hercegovine i putovanja u druge zemlje. MEĐUNARODNI se TURIZAM odvija između pojedinih zemalja, što znači da obuhvaća ulazni i izlazni turizam. Primjer međunarodnog turističkog prometa su npr. Putovanja stanovništva Bosne i Hercegovine u Austriju i Austrijanaca u Bosnu i Hercegovinu.
U međunarodnoj turističkoj statistici teško je primjenjivo bilježenje upravo osoba, pa se koristi broj dolazaka ili odlazaka. Iz toga proizilazi i poteškoća u evidentiranju turističkog prometa na nekom području, jer se ista osoba u tijeku putovanja nekoliko puta može prijaviti u različitim mjestima ili smještajnim objektima, pa se registrira više dolazaka. Stoga se za potrebe planiranja i analize ugostiteljskih poduzeća (smještajnih objekata) rabi još jedan pokazatelj – ostvareno NOĆENJE.. Na taj način svi smještajni kapaciteti mogu računati stepen svoje iskorištenosti, prosječnu duljinu boravaka gostiju pojedine nacionalnosti te izvoditi i druge nužne pokazatelje uspješnosti poslovanja.
n UNWTO turizam dijeli na sljedeće vrste:
q domaći turizam (domestic tourism) – uključuje turistička putovanja (i boravak) domicilnog stanovništva (rezidenata) u različite destinacije unutar granica vlastite zemlje (npr. putovanja državljana Hrvatske u turistička odredišta unutar Hrvatske)
q receptivni turizam (inbound tourism) – uključuje turiste ne-rezidente koji borave u promatranoj zemlji (npr. turisti iz Austrije u Hrvatskoj)
q emitivni turizam (outbound tourism) – uključuje turistička putovanja rezidenata u druge zemlje (npr. turistička putovanja hrvatskih državljana u destinacije u drugim zemljama)
q interni (unutrašnji) turizam (internal tourism)– predstavlja kombinaciju, ukupnost domaćeg i receptivnog turizma (prati se turistički promet npr. svih hrvatskih i stranih državljana na području Hrvatske)
q nacionalni turizam – (national tourism) uključuje sva turistička putovanja domicilnog stanovništva (rezidenata) u zemlji i inozemstvu (npr. putovanja građana Hrvatske u turistička odredišta unutar vlastite zemlje i sva turistička putovanja u turističke destinacije izvan zemlje)
q međunarodni turizam – (international tourism) uključuje kombinaciju, ukupnost receptivnog i emitivnog turizma (na primjeru Hrvatske to bi značilo da se pod međunarodnim turizmom podrazumijevaju sva putovanja inozemnih turista u Hrvatsku te sva putovanja hrvatskih građana u inozemstvo)
q intraregionalni turizam – podrazumijeva sva turistička putovanja stanovnika jedne zemlje određene regije u drugu zemlju te iste regije (npr. turistička putovanja Europljana unutar Europe)
q interregionalni turizam – podrazumijeva turistička putovanja stanovnika jedne zemlje određene regije u drugu zemlju, ali izvan te regije (npr. turistička putovanja Europljana izvan Europe)
Slajd br.1. Vrste turizma
2. RAZVOJ I ZNAČAJ TURISTIČKIH MOTIVA
Do 20. Stoljeća mali broj ljudi putuje radi zadovoljstva; većina putovanja potaknuta je trgovinom, odlaskom na hodošačća i drugim religijskim motivima ili edukacijom. Rekreacijska putovanja u srednjovijekovnoj Europi ograničena su na dnevne izlete i male udaljenosti. TURISTIČKA MOTIVACIJA je u današnje vrijeme složenija i najčešće obuhvaća više razloga za putovanja. Na primjer, ako se odlazi nekamo radi zdravstvenih razloga, koncerti koji se održavaju u izabranoj destinaciji pomažu u donošenju konačne odluke o odlasku baš u to mjesto.
Najjednostavnija je ona klasifikacija koja razlikuje dva osnovna razloga za putovanje- ODMOR I POSAO. Zakva je podjela, međutim, nedovoljna za proučavanje turističkih kretanja, pa je i statistička podjela s kojom smo se već upoznali nešto detaljnija. Istraživanja u turizmu pokazala su da su najčešći razlozi za turističko putovanje sljedeći:
· Odmor i rekreacija
· Razgledavanje, kružno putovanje
· Nazočnost seminaru, konferenciji, izložbi
· Poslovni razlozi
· Posjet prijateljima i rodjacima
· Religija
· Zdravlje
· Posjet kulturnim priredbama i manifestacijama
· Sport i slične aktivnosti
· Kupnja ili
· Neki drugi razlozi.
Motivi dolaska turista u pojedine zemlje razlikuje se ovisno o prevladavanju obilježjima turističkog proizvoda. Tako su, primjerice, osnovni motivi dolaska u Bosnu i Hercegovinu , prema jednom istraživanju , odmor i relaksacija te prirodne ljepote, dok su svi ostali motivi manje ili puno manje zastupljeni. Motivi se uvijek vežu za odlazak u neko mijesto. To znači da proces motivacije ne obuhvaća samo spoznaju o potrei i saznanje o turističkoj ponudi koja može zadovoljiti prepoznatu potrebu i mišljenje o turističkom mjestu u kojem se događaju takve aktivnosti, dakle ono mjesto koje može zadovoljiti potrebu. Kada se sve to podudara, dolazi do motivacije za posjet nekom određenom turističkom mjestu.
Drugim riječima, motivacija je u isto vrijeme opća i specifična. Uz općenitu želju za bijegom od svakidašnje okoline, obveza i posla, osjećamo i motivaciju za posjet nekoj određenoj zemlji ili mjestu kao i motivacija za poduzimanje specifičnih aktivnosti dok boravimo na odmoru, npr. Igranja tenisa, razgledanja kulturne baštine ili nekih drugih aktivnosti.
Slajd br.1. Faktori procvata turizma
3. HISTORIJSKI RAZVOJ TURISTIČKIH KRETANJA
3.1.Kretanja u starom vijeku
Prva su putovanja uvjetovale različite nedaće(glad, ratovi, prirodne nepogode), jer da bi ih izbjegli pojedinci su ili čitave skupine odlazili na put, često i bez povratka. S razvojem robne razmjene jača povezanost među zajednicama , što dovodi do veće pokretljivosti pojedinih skupina ljudi. Izumom novca u Babilonu te pronalaskom kotača oko 4000. Godine prije Krista, potaknuta su putovanja i u udaljenije krajeve.
U starom vijeku prostor Sredozemlja predstavlja središte europske i svjetske civilizacije. Na tom području koncentrirana je gospodarska , politička i kulturna snaga ekumene, s mnoga područja Zemlje još su neotkrivena. Kroz čitavo antičko razdoblje važnu ulogu imaju kopneni i pomorski trgovački putevi kojima se prevozi roba i međusobno povezuju najudaljeniji krajevi.
Slika br.2. Stadion korišten za odigravanje antičkih olimpijskih igara (2)
Istaknuti putnici antike su Feničani koji plove i trguju uzduž cijelog Sredozemlja. U to vrijeme i u drugim krajevima svijeta, za Europljane još neotkrivenim , kao što su Kina, Indija i Oceanija, trgovina je bila glavni poticaj putovanju. Već tada bilježe se i prva putovanja potaknuta razlozima koje danas smatramo izrazito turističkim. Prema zapisima nađenim u Luxoru , egipatski faraon (žena), Hatshepsut putovala je u zemlju Punt( vjerovatno današnju Somaliju ), a na postolju jednog spomenika u Tebi nađena su zapisana imena grčkih posjetitelja već u 5. Stoljeći prije Krista.
U ranom starom vijeku putovalo se uglavnom na manje udaljenosti , a važan poticaj osim trgovina bila su sportska natjecanja, religijski i zdravstveni razlozi. Povijest bilježi da je nekoliko mjesta u staroj Grčkoj bilo masovnije posjećeno od drugih: Delfi i Delos kao religijska odredišta , Olimp kao religijsko i sportsko odredište te Eubeja i Epiaurum kao mjesta ljekovitih svojstava. Jedan od najvažnijih događaja u staroj Grčkoj bile su atletske igre. Najpoznatije su bile Olimpijske igre posvećene Zeusu koje su se održavale svake četvrte godine. Historija olimpijade bilježi da su se za vrijeme održavanja igara u helenskom svijetu bila obustavljena sva neprijateljstva te se Grčkom moglo nesmetano putovati.
Historija putovanja u starom vijeku pokazuje da se najviše putovalo u vrijeme mira i procvata grčkih gradova, a kasnije i Rimskog Carstva., tj. onda kada su postojali stabilni politički i sigurnosni uvijeti. U to je vrijeme i nastao pojam „svjetskih čuda“, koja su kroz čitavo antičko razdoblje svjetske historije bila mjesta čuvena po svojoj jedinstvenosti i privlačnosti. Propašću Rima 4. i 5. Stoljeću poslije Krista te nastajanjem brojnih malih državica, putovanja postaju opasna i zamiru…
3.2.Kretanja u srednjem vijeku
Razdoblje srednjeg vijeka označava nazadovanje na mnogim područjima političkog, društvenog i kulturnog života u Europi, što se odrazilo i na smanjenje intenziteta , posebno putovanja zbog razonode i zabave. Zbog opasnosti od razbojničkih pljački , putovanja postaju nesigurna i poduzimaju se samo ako su neophodna, uglavnom iz poslovnih razloga. Postupnim sređivanjem političkih prilika , jačanjem središnjih vlasti te rekonstrukcijom rimske cestovne mreže, putovanja u Europi postaju učestalija.
U početku su to bili križarski pohodi europskih vitezova u Palestinu, a kasnije hodočašća vjernika u mnogobrojna svetišta. Najposjećenija mjesta postaju Rim i Palestina kao središta kršćana, Meka kao središte muslimana, te Lhasa kao budističko vjersko središte.
Krajem srednjeg vijeka započinje razdoblje velikih svjetskih geografskih otkrića tijekom kojeg su osvojeni do tada nepoznati dijelovi ekumene, obje Amerike ( Columbo i Vespuci ), Australija i Oceanija ( Magelan, Tasman). Velikim otkrićima prethodila su pojedinačna putovanja istraživača , misionara i trgovaca posredovanjem kojih su uspostavljeni prvi dodiri između Europe i Dalekog istoka. Među prvim putnicima na Daleki istok najpoznatije ime je Marka Pola, Kurčulanina koji je proputovao cijelu Aziju i prvi opisao daleke krajeve i njihova bogatstva.
Slika br.3. Velika svjetska geografska otkrića – KARTA SVIJETA 1340-1600 (2)
Brojna otkrića potakla su u početku putovanja pojedinaca- pomoraca, istraživača, trgovaca i avanturista , a kasnije i velikog broja naseljenika , a danas pak mnogi turisti posjećuju i najudaljenije dijelove svijeta zbog odmora, zabave i razonode.
3.3.Pojava prvih organiziranih turističkih kretanja
Nagli gospodarski napredak u Europi kojemu su temelj nova tehnička dostignuća, posebno na području industrije i prometa , uzrokovalo je i veće promjene u organizaciji provođenju putovanja te se od sredine 19. Stoljeća može govoriti o POČECIMA ORGANIZIRANOG TURIZMa. Tada se stvaraju tehnički i organizacijski preduvjeti za masovnija putovanja, a u francuski jezik ulazi u potrebu riječ TURIST. Taj se naziv, naravno u to vrijeme, upotrebljava za putnike koji obilaze strane zemlje iz radoznalosti i tazonode. Premda se riječ izvorno odnosila na putovanje u inozemstvo , s vremenom je dobila šire značenje i primjenjuje se na sve turiste bez obzira borave li u inozemstvu ili posjećuju mjesta u svojoj domovini, a kasnije je taj pojam, zbog potrebe statističkog bilježenja pojave, vrlo jasno definiran.
Slika br.4. Thomas Cook
Prvo organizovano putovanje vezano je za ime Thomasa Cooka. On je organizovao prijevoz 570 turista, koji su 1841. godine trebali da učestvuju na kongresu. Tada je prvi put dobijen popust u cijeni grupnog putovanja. Cook je predložio železnici svoju uslugu u organizaciji i boljoj iskorišćenosti ovog prevoznog sredstva uz pružanje povoljne cijene prevoza. Tako je Kuk iznajmio cijelu kompoziciju i organizovao prevoz putnika. Za učesnike je obezbjedio čaj i svečanu muziku, a cijena ovog aranžmana po osobi je iznosila jedan šiling.
Postigavši dobar poslovni uspjeh T. Cook je ubrzo osnovao putničku agenciju koja se , poradi rasta interesa za ovakvom vrstom putovanja, naglo razvijala. Godine 1851. Organizirao je posjet svjetskoj izložbi u Londonu, 1864. Prvo putovanje iz Engleske u Švicarsku; godine 1869. Slijedi prvo putovanje izvan Europe, u Egipat , a u 1871. Godini organizirao je prvo putovanje oko svijeta.
U to vrijeme karakteristična je DOMINACIJA ŽELJEZNICE kao prijevoznog sredstva , koja postaje i najvažniji tehnički faktor pri povećanju broja turista i preduvijet njihov prostorne ekspanzije. Postoje sve važniji i brodski prijevoz. Pionir transatlanskih putovanja je , uz T. Cooka koji je prvi organizirao putovanje oko svijeta padobranom, Samuel Cunard koji je sredinom 19. Stoljeća prvi uspostavio redovitu putničku brodsku liniju između Europe i Amerike.
Sredinom 19. Stoljeća raste interes za odmaranjem u PRIMORSKIM MJESTIMA koja svoju popularnost zasnivaju na zdravstvenim svojstvima morske vode. Međutim, povod za odlazak na more u to vrijeme nije bilo kupanje u moru, već kupke morske vode koje su se, hladne ili tople, pripremale u javnim kupalištima i hotelima. Na primjer, Nica u Francuskoj postala je turistička destinacija poznata po luksuznim hotelima, raskošnim vilama i širokim bulevarima među kojima je najpoznatija Promenade des Anglais koji je dobio ime po Englezima, kao prvim turistima u Nici.
Turizam postaje izvorom prihoda lokalnog stanovništva i daje poticaj za gospodarstveni razvoj pa se u turističkim mjestima utemeljuju različita društva za uređenje i proljepšavanje mjesta, za izgradnju kupališta, za promet stranaca i sl.
Pojmovi turist i turizam prvi put su zvanično korišćeni 1937. godine od strane Lige naroda. Turizam je definisan kao putivanje ljudi na 24 sata ili duže u neku zemlju u kojoj nema stalan boravak. Uz navedenu definiciju su navedene četiri grupe osoba, koje se smatraju turistima. To su oni koji putuju u svrhu razonode, zatim osobe koje idu na skupove u vezi sa misijama bilo koje vrste, osobe na poslovnim putovanjima, kao i osobe na morskim krstarenjima, makar njihov boravak bio kraći od 24 časa. Ovu definiciju je usvojila posle rata i Međunarodna organizacija službenih turističkih organizacija na sastancima u Dablinu 1950. i Londonu 1957. godine sa jednom dopunom, da su studenti i omladina u pansionima i na školovanju u inostranstvu uključeni u turiste.
3.4.Pojava i oblici masovnog turizma
Najbrži rast turizma , međutim nastupa sredinom 20. Stoljeća , tj. Tek nakon drugog svjetskog rata kada su stvoreni prometni i svi drugi preduslovi za njegovo prostorno širenje. Prekretnicu u razvoju turizma donijeli su prometni i organizacijski faktor – razvoj zračnog prometa, tj. Aviona većeg kapaciteta koji su emitivnim europskim zemljama približili mediteranske destinacije uz posredničku ulogu turoperatora koji su nudeći paket-putovanja po povoljnim cijenama, učinili dostupnim i pristupačnim mnoge udaljenije destinacije.
U većini industrijskih zemalja rad je sveden na sedam sati dnevno, radni tjedan skraćen na pet dana, a povećao se i broj dana godišnjeg odmora te blagdana, uz istovremeno skraćivanje životnog radnog vijeka.
Pojam MASOVNOG TURIZMA uobičajno se veže za velik udio unaprijed isplaniranih i unificiranih paket-putovanja u organizaciji turističke agencije. U Europi pretežno putuju stanovnici njezina sjevernoga i zapadnoga dijela u destinacije Sredozemlja koje privlače toplom klimom, suncem i morem, kao osnovnim atrakcijama. Putuje se na glavni godišnji odmor i to ljeti , a s razvojem alpskih destinacija postaje sve više popularan i skijaški odmor zimi, kao protuteza ljetnom odmoru s kupanjem, sunčanjem i razgledavanjem turističkog odredišta. Za prihvat turista grade se veliki hoteli ili cijela turistička naselja ( kombinacija hotela, apartmana, kampova ) kojih je ponuda u mnogim zemljama prilično jednolična , pa ih se naziva turističkim getima.
Masovni turizam postakao je gospodarski razvoj u mnogim razvijenim sredinama koje osim prirodnih ljepota i nisu imale drugih razvojnih mogućnosti te je umnogome podigao standard nudeći domicilnom stanovništvu koji put i jedinu mogućnost za zapošljavanje. Poradi orijentacije na manji broj destinacija s velikim brojem posjetitelja, masovni turizam uzrokuje osim povoljnih i nepovoljne učinke koji se prepoznaju u narušavanju izvorne ljepote nekoga mjesta, zagađivanju okoliša zbog prekomjerne izgradnje te mnogim drugim učincima.
Shodno orijentaciji na masovni turizam , a u strukturi turističke ponude prevladava privatni smještaj i kampovi, zatim hoteli srednje kategorije i turistički apartmani ( naselja ). Kako intenzivan turistički razvoj nije istovremeno pratila i izgradnja posebne turističke infrastrukture ( ceste, vodovod, telefonska mreža ) i nadgradnje ( trgovine, sportski tereni, muzeji i sl. ) mnoge destinacije u vršnoj turističkoj sezoni bivaju preopterećene, a to uzrokuje kvalitetne turističke usluge.
4. NAJZNAČAJNIJE DESTINACIJE TURIZMA
Top 20 destinacija
1. Times Square - New York (SAD) 35,2 milijuna
2. National Mall s Washingtonovim spomenikom te Lincolnovim i Jeffersonovim memorijalnim centrom - Washington (SAD), 25 milijuna
3. Disney World's Magic Kingdom - Lake Buena Vista (SAD), 16,6 milijuna
4. Trafalgar Square - London (Engleska), 15 milijuna
5. Disneyland Park - Anaheim (SAD), 14,7 milijuna
6. Niagara Falls - Ontario/New York, (Kanada i SAD), 14 milijuna
7. Fisherman's Wharf/Golden Gate rekreativni park - San Francisco (SAD), 13 milijuna
8. Disneyland i Disney Sea - Tokio (Japan), 12,9 milijuna
9. Katedrala Notre-Dame - Pariz (Francuska), 12 milijuna
10. Disneyland Paris - Marne-La-Vallee (Francuska), 10,6 milijuna
11. Kineski zid - Kina, 10 milijuna
12. Nacionalni park The Great Smoky Mountain - Tennessee/Sj. Karolina (SAD), 9,2 milijuna
13. Universal Studios Japan - Osaka (Japan),8,5 milijuna
14. Bazilika Srca Isusova na Montmartreu - Pariz (Francuska) 8 milijuna
15. Muzej Louvre - Pariz (Francuska), 7,5 milijuna
16. Zabranjeni grad/Trg Nebeskog mira - Peking (Kina) 7 milijuna
17. Eiffelov toranj - Pariz (Francuska), 6,7 milijuna
18. Universal Studios - Orlando (SAD), 6 milijuna
19. SeaWorld Florida - Orlando (SAD), 5,7 milijuna
20. Pleasure Beach - Blackpool (Engleska), 5,7 milijuna
Tabela br.1. Top 20 destinacija na svijetu u 2007. Godini (2)
Pojam turističke destinacije
Pojam destinacija potječe od latinske riječi „destination“, što u izvornom obliku znači odredište, pa i cilj (odredište i odmor, cilj
boravka i odmaranja u nekom prostoru).
Postoji dosta razlika u definiranju turističke destinacije. Neke od definicija koje najbliže objašnjavaju pojam turističke
destinacije su:
Prema Medlikovom riječniku turističkih pojmova, turistička destinacija je zemlja, regija, grad i drugo područje koje posjećuju turisti. Važnost određene zemljopisne cjeline, kao turističke destinacije, definirana je: atraktivnošću/privlačnošću određenog prostora prirodnošću/ pogodnošću - ugodnom klimom dostupnošću/ pristupačnošću – razvijenom prometnom infrastrukturom.WTO-Svjetska turistička organizacija definira destinaciju kao mjesto posjećeno tijekom putovanja i razvrstava ih u sljedeće grupe:
- udaljene destinacije
- glavne destinacije (one na kojima turista provodi najviše vremena tijekom putovanja)
- motivirajuće destinacije (one koje su glavni razlog posjete određenom prostoru).Promatrano iz globalnog okvira, cijela BiH izgleda kao jedna turistička destinacija – raznolika, posebna, privlačna, još uvijek nedovoljno otkrivena – pa samim tim i tajanstvena. Razvoj tehnologije i komunikacije omogućio je današnjim suvremenim turistima lako, brzo i udobno putovanje i
boravak u destinacijama, gdje zemljopisne granice postaju sve više virtualne, a virtualne destinacije po web stranicama – postaju sve više stvarne, jer su lako i brzo dostupne.
Slika br.5. Šetalište Times Square
Time Square - Svjetski poznato javno okupljalište, Times Square u ulici Broadway koja se proteže kroz njujorški Manhattan, planira se zbog smanjivanja prometnih gužvi u gradskom kazališnom okrugu, pretvoriti u pješačku zonu.
Diznilend (engl. Disneyland) je zabavni park Volta Diznija. Ovakav park postoji na pet mesta: u Anahajmu (u blizini Los Anđelesa, Kalifornija, SAD), Orlandu (Florida, SAD), Tokiju (Japan), Parizu (Francuska) i Hong Kongu.
Slika br.6. Diznilend
Pariški Diznilend (fr. Disneyland Resort Paris) se nalazi u predgrađu Pariza, na 35 minuta vožnje od centra grada, i do njega se može stići posebnom linijom metroa. Sastoji se od dva zasebna djela Diznilend parka (engl. Disneyland park) i Diznijevog studija (engl. Walt Disney studios). Na samom ulazu u Diznilend park nalazi se Diznilend hotel. U istoj ulici (Main Street U.S.A.) su smještene prodavnice, poslastičarnice, restorani i kafei. Ostatak parka je podeljeno na četiri zone- Adventureland, Frontierland, Fantasyland i Discoveryland. U okviru parka nalaze se vozići, začarana Snežanina šuma, zamak iz bajke, kuća straha, brod za krstarenje, letjelice i svemirski brodovi, gusarske pećine, itd. Diznijev studio je manji i u njemu su sve vožnje vezane za igrane filmove. Takođe, u njemu se nalazi i bioskop, kao i brojni restorani i prodavnice. U oba parka se igraju ulične predstave, a uveče glavnom ulicom prolazi i povorka sa Diznijevim junacima. Postoji i Dizni selo (Disney vilage) u koji je ulaz besplatan.
Egipatske piramide - Na nekropoli kod Gize stoje, jedna do druge, tri najvece piramide vladara IV dinastije: Keopsova, Kefrenova i Mikerinova. Najveca od njih, Keopsova, je visoka 145 metara. To je ujedno i najvisa piramida u cijelom Egiptu. Svaka strana njene osnove je duga 233 metra, a kosa ivica koja spaja vrh piramide i vrh osnove je duga 220 metara. U svome prvobitnom stanju ona je bila oblozena pravilno obradjenim blokovima od bijelog krecnjaka.
Slika br.7. Egipatske piramide u Gizi
Kasnije je ta obloga poskidana i sada postoje samo stepenasto poredani blokovi osnovne konstrukcije, visoki po jedan metar, a sam vrh danas predstavlja dosta prostranu platformu. Kefrenova piramida visoka je 135 metara, a Mikerinova 66 metara. Sve tri, u danasnjem stanju, ostavljaju svojom jednostavnom formom veoma snazan utisak mirnoce i uzvisene velicine. Osim njih, na lijevoj obali Nila nalazi se jos 192 piramide, vecih ili manjih dimenzija, koje vremenski dosezu i u Srednje carstvo. Poslije XII dinastije piramide se rijetko pojavljuju.
Kineski zid je najveća građevina na svijetu - jedina građevina na Zemlji, za koju se tvrdi da se vidi sa Mjeseca. Proteže se od stepa srednje Azije do Žutog mora, dužinom od 2.450 kilometara, visinom od 10 do 16 metara, širinom od 8 metara, predstavlja ubjedljivo najduži zid na svijetu, i najveći odbrambeni objekat.
Slika br.7. Kineski zid
Eiffelov toranj (franc. La Tour Eiffel) je željezni[1] toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu. To je najviša građevina u Parizu i jedan od najprepoznatljivijih svjetskih simbola. Nazvan po svom dizajneru, inžinjeru Alexandreu Gustavu Eiffelu, vrhunska je turistička atrakcija
Slika br.8. Eiffelov toranj
Zaključak
Poslije detaljnog opisa turizma i svih njegovih vrlina i mana, može se zaključiti da je turizam zaista jedna prelijepa grana privrede koja ne samo da poboljšava budžete privlačnim destinacijama na svijetu nego stvara jednu novu dimenziju u društvu, jer samim upoznavanjem tuđih kultura i prirodnih bogatstava čovjek kao individua postaje cjelovitija, i bolja ličnost.
Svakako da je turizam jedna od najvažnijih privrednih grana, jer jedino turizam je grana privrede koja ima neiscrpan aspekt. Dakle, bez obzira na starost svjetskih destinacija one uz svoje ime dobijaju prefiks popularnih i po nekim osobinama , bilo to društvenim ili prirodnim , one će privlačiti velike mase ljudi .
Turizam je zaista jedna od najljepših atrakcija koje je izmislio čovjek, i volio bih jednog dana da postanem dio ove zajednice i obiđem što više zemalja jer smatram da se čovjek mnogobrojnim putovanjima po svijetu upotpunjuje i postaje bolja ličnost.