TURIZAM BOSNE I HERCEGOVINE
UVOD
Slika današnjeg svijeta, u skoro svim segmentima može se posmatrati globalno. Tako je i turizam fenomen koji je poprimio globalne dimenzije u XX vijeku.
Slika današnjeg svijeta, u skoro svim segmentima može se posmatrati globalno. Tako je i turizam fenomen koji je poprimio globalne dimenzije u XX vijeku.
Većina zemalja u svijetu, u većem ili manjem obimu, razvija turizam, a osnovna mu je karakteristika i cilj veliki broj učesnika u turističkim putovanjima, tj. masovnost. Po svojim ekonomskim, sociološkim, psihološkim, političkim i drugim konotacijama turizam kao fenomen, prema mnogim stručnim mišljenjima, nema pandana u nekoj drugoj pojavi ili fenomenu u savremenom svijetu. Isto tako, mnogi stručnjaci smatraju da će turistička industrija za par decenija biti, takoreći «rame uz rame» naftnoj i automobilskoj industriji.
Odabrao sam ovu temu jer Bosna i Hercegovina raspolaže ogromnim turističkim potencijalom kojeg ipak treba bolje preusmjeriti kako bi turizam postao primearna privredna grana naše domovine.
1. TURISTIČKO-GEOGRAFSKI POLOŽAJ BIH
Bosna i Hercegovina predstavlja veoma zanimljivu turističku destinaciju, što je rezultat geografskog položaja, izuzetnih prirodnih ljepota, kulturno-historijskih vrijednosti i pogodnih klimatskih uvjeta/uslova. Na području Bosne i Hercegovine vijekovima su se ukrštale različite kulture, religije i tradicije, što daje dodatnu vrijednost kreiranju specifičnog turističkog proizvoda i obogaćuje ponudu. Zahvaljujući svemu ovome, Bosna i Hercegovina posjeduje brojne prirodne i ljudskim radom i aktivnošću stvorene mogućnosti za razvoj različitih vrsta turizma, među njima posebno:
- Planinski: Olimpijske planine Bjelašnica, Jahorina, Igman i Trebević, Vlašić kod Travnika su veliki resursi u funkciji razvoja zimskog turizma i sportske rekreacije.
- Banjski: banje na Ilidži kod Sarajeva, u Fojnici, Kiseljaku, Tesliću, Tuzli, Olovu, Srebrenici, Višegradu, Tesliću predstavljaju bogatstvo termalnih izvora radioaktivne i mineralne vode koji su još u ranom historijskom periodu bile predmet eksploatacije u svhu liječenja.
- Promorski: Neum sa 270 sunčanih dana u godini je bosanskohercegovački izlaz na Jadransko more koji svojom okolinom (Mostar, Stonski zaljev, Hutovo blato) pruža jedinstvene šanse za odmor i rekreaciju.
- Religijski: Međugorje je nakon pojavljivanja Djevice Marije postalo moderan centar vjerskog turizma sa izgrađenim kapacitetima, infrastrukturom i ostalim sadržajima; Prusac, Jajce, te monogobrojni vjerski i kulturni spomenici četiri religije (islam, katolicizam, pravoslavlje) koji na ovim prostorima vijekovima egzistiraju u savršenom skladu
- Lovni i ribolovni: očuvanost prirode, bogatstvo rijeka, jezera, razne vrste divljači predstavljaju izuzetnu turističku atrakciju
- Kongresni turizam: Sarajevo, Zenica, Tuzla, Bihać, Banja Luka, Mostar.
Mnoga bosanskohercegovačka vrijedna prirodna bogatstva su ostala sačuvana. To su kanjoni Rakitnice i Krušnice, rezervati ptica Hutovo blato i Bardača, prašuma Perućica, jezera kao što su Blidinje, Prokoško, Šatorsko i Boračko, vodopadi Kravice, Skakavac, Kozica, rijeka Una sa svojim slapovima, gornji tok Neretve, izvor Bune.
2. DRUŠTVENO-GEOGRAFSKI FAKTORI RAZVOJA TURIZMA
2.1. Kulturno-historijsko naslijeđe BiH
Iako relativno mala zemlja, Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki uticaj na ostale zemlje Balkana, a kadkad i na cijeli svijet. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te design i savremene medije. Bosna i Hercegovina je uz Mađarsku, jedina zemlja u regiji, koja je dala više od jednog dobitnika prestižne Nobelove nagrade: Vladimir Prelog dobio ju je za hemiju, a i Ivo Andrić za književnost. Glavni grad Sarajevo je bio domaćin 14. Zimskih olimpijskih igara, koje su bile ne samo druženje mladih sportista iz cijeloga svijeta, nego i igre kulture, mira i prijateljstva.
Važno je spomenuti da je prisutnost triju vjera u Bosni i Hercegovini imala ogroman uticaj na kulturni razvoj zemlje. Sarajevo je jedini grad pored Jerusalema, koji ima pravoslavnu crkvu, džamiju i katoličku crkvu kao i sinagogu udaljene 100 metara jedne od drugih. Najznačajniji eksponat Zemaljskog muzeja u Sarajevu je sarajevska Hagada, tradicionalna jevrejska knjiga koju su Sefardi donijeli u Sarajevo po svome izgonu iz Španije. Orijentalno nasljeđe Bosne i Hercegovine vidi se također i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture, iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put tokom agresije na BiH 1992-1995. Među najznačajnije objekte iz osmanskog perioda valja izdvojiti Begovu džamiju i Carevu džamiju u Sarajevu, Aladža džamiju u Foči, Ferhadija džamiju u Banja Luci, džamije u Mostaru, Travniku i Livnu, te brojne druge sakarlne objekte islamske kulture po cijeloj zemlji. Bosna i Hercegovina posebno je poznata i prema svojim mostovima iz osmanskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti: Stari most u Mostaru, Most Mehmeda paše Sokolovića u Višegradu, Arslanagić most u Trebinju, te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na rijeci Bistrici u Livnu.
Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni "bosanski" stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni stoje u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najznačajniji samostani franjevačke provincije Bosna srebrena u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostar.
Slika br.3. Zemaljski muzej 1
Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu je najstarija muzejska institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1888. godine, za vrijeme Austro-Ugarske vladavine. U početku je muzej bio smješten u neuslovnim prostorijama, da bi regulacionim planom iz 1909. godine načinjena skica muzeja i predviđena njegova izgradnja u središnjem dijelu grada Sarajeva, na današnjem Trgu Bosne i Hercegovine. Arhitekt Karlo Paržik je uradio projekt za zgradu muzeja, koja se sastoji od četiri zasebna paviljona, međusobno povezana terasama, sa unutrašnjim atrijom gdje je smještena botanička bašta . Zgrada je rađena u neorenesansnom stilu. Interesantno je da je to jedina zgrada muzeja u jugoistočnoj Evropi koja je namjenski građena za tu svrhu.
2.2. Infrastrukturni kapaciteti i saobraćaj BiH
2.2.1. Smještajni kapaciteti
U periodu do 1992. godine su izgrađeni značajni turistički kapaciteti, infrastruktura i transportna mreža predstavljajući solidnu osnovu za dalji razvoj ove djelatnosti. Stručni kadrovi su potvrdili svoju vrijednost i stekli nova iskustva u organizaciji XIV Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, kao i mnogih drugih međunarodnih sportskih, kulturnih i privrednih manifestacija.
U periodu od 1992. -1995. godine došlo je do velikog razaranja i uništavanja turističkih kapaciteta. Danas je određeni broj uništenih objekata turističke ponude Bosne i Hercegovine opet u funkciji.
Aktivnostima formiranih turističkih zajednica, udruženja turizma pri privrednim komorama, mnogobrojnim kvalitetnim turističkim agencijama, većinom privatiziranim preduzećima iz ove oblasti, te podrškom nadležnih vladinih institucija turizam Bosne i Hercegovine bi mogao postati jedna od glavnih privrednih djelatnosti koja će istovremeno promovirati državu u jednom potpuno novom svjetlu.
Slika br.4. Hotel Europa, Sarajevo 1
Hotel Europa garni vjerovatno ima najbolju lokaciju od svih hotela u Sarajevu; tačno u centru starog grada; moderna građevina okružena osmanlijskom arhite-kturom sa jedne i austro-ugarskom sa druge strane.
Bosna i Hercegovina raspolaže sa 20.356 registrovanih kreveta u hotelima, motelima , pansionima i privatnom smještaju što je za 10 % više nego predhodne godine. Registrovano je 294 hotela i motela koji učestvuju sa 60 % u ukupnim smještajnim kapacitetima.Najveći broj hotela i motela je sa tri zvjezdice i imaju tendenciju porasta kvalitete.
Najveći broj smještajnih kapaciteta se nalazi u malim porodičnim hotelima,motelima i pansionima dok se veliki hoteli nalaze u centrima kulturnog,planinskog,primorskog i zdravstvenog turizma.
Hotel Neum ima 380 soba (jednokrevetne, dvokrevetne i apartmane) većina sa pogledom na more, balkonom, kupaonicom sa kadom ili tušem, WC, telefonskom linijom sa mogućnošću direktnog biranja, a jedan dio soba ima SAT-TV.
2.2.2. Saobraćaj
Bosna i Hercegovina ima značajan položaj u transportno-komunikacionom sistemu Balkana i južne Evrope. Shodno svom položaju ona nastoji da se i u domenu transporta i komunikacija što brže priključi razvijenim zemljama Evrope i svijeta u čemu i postiže određene rezultate.U posljednjih nekoliko godina investirana su značajna sredstva u obnovi u ratu uništenih i porušenih transportnih kapaciteta, objekata i saobraćajnica, a planira se i izgradnja novih cestovnih i željezničkih pravaca.
Postojeća saobraćajna infrastruktura u BiH je locirana uglavnom oko centralne ose; sjever-jug duž rijeka Bosne i Neretve, i u smjeru zapad-istok paralelno r. Savi. Na ovim potezima locirana je glavnina privrednih i prirodnih resursa. kao i stanovništva BiH. U posljednje vrijeme evidentni su napori i uspjesi BH i tijela međunarodne zajednice da se međunarodni transport postupno ali sigurno normalizira.
2.3. Razvijenost i kupovna moć stanovništva BiH
Po kopovnoj moći BiH građani se nalaze među zadnjim u Europi.Prema istraživanju kompanije GfK kojom je obuhvaćeno 40 zemalja u Evropi, BiH zauzima 36. mjesto sa 2.033 eura godišnje. Kupovna moć izračunata je na bazi ukupnih neto prihoda kućanstva tokom godine, pri čemu se u prihode ubraja i svaki vid primanja od države.
Tabela br.1. Kupovna moć Europskih zemalja 1
Financijska se kriza odražava na kupovnu moć građana, čak i na najnižoj instanci potrošnje – kupovini proizvoda široke potrošnje, pokazuje ovo istraživanje GfK BH. Mijenja se pristup kupovini, pa tako prilikom kupovine potrepština za domaćinstvo, građani sada više obraćaju pažnju na cijene u trgovinama i biraju one trgovine koje nude najpovoljnije cijene. Također se mijenjaju i navike kupovine i sada se biraju proizvodi u velikim pakiranjima upravo zbog njihove povoljnije cijene, a smanjuje se širina proizvoda, tj. kupuju se tek najnužnije potrepštine za domaćinstvo. No, uprkos očitoj cjenovnoj osjetljivosti, većina građana, njih oko 60%, još uvijek je vjerna kupovini proizvoda na koje je navikla, bez obzira na promocije/akcije.Prema preliminarnim brojkama koje je objavila Centralna bankaBiH, industrija turizma u BiH je doživjela pozitivan trend u posljednjih najmanje pet godina.
Međunarodni dolasci i odlasci posjetilaca su se povećali i prihod ostvaren od turizma je skoro oko650 miliona američkih dolara. Povećanje zarade može se djelimično pripisati agresivnommeđunarodnom marketingu koji su promovisali državni organi i trgovinski sajmovi koji su seodržavali u inostranstvu. Nažalost, ove brojke nisu rezultat redovnih ispitivanja.
Statističke informacije sugerišu da bi potrošnja uokviru ulaznog turizma mogla predstavljati – kao trend –više od pola trenutnog deficita bilanse plaćanja BiH što nije vjerovatno. Predstavnici Centralne banke su se složili da se važan posao poboljšanja i ponovnog definisanja statistika turizma uvedeu praksu što je prije moguće.
3. TURISTIČKO-GEOGRAFSKE REGIJE I TURISTIČKI CENTRI BIH
3.1. Sjeverna Bosna
Peripanonska Sjeverna Bosna uhvaća prostor Bosanske posavine te južnije prstore o kojih prostiru panonska obilježja. Približno 70 km južno od Save pruža se granica peripanonske Bosne. Na istoku peripanonska Bosna ima granicu na Drini, odnosno u Bosanskom podrinju, a na zapadu ide zapadnom granicom Bosanskog pounjak. Površina peripanonske Bosne iznosi 21 622 km2,a na tom prostoru živi oko 2 3000 000 stanovnika, sa gustinom naseljenosti od 104 stanovnika na km2.Na tom prostoru preovlađuju ravnice i nizije sa brežuljkaštim i brdovitim zemljištem. Sa te ravnice se izdižu ostrvske planine koje ne prelaze visinu od 1 000 m.Dalje na jugu neke planine prelaze visinu od 1 000 m i to na dodiru sa planinskim središnjim prostorom. Otvorene doline Une sa Sanom, Vrbasa, Bosne sa Sprečom te Drine rastavljaju brdovito-brežuljkasta zemljišta, a same doline su veoma otvorene za saobraćaj.
Banja Luka
Banja Luka (službeni naziv: Grad Banja Luka) je grad u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smješten na rijeci Vrbas. Po veličini je drugi grad u cijeloj BiH, a mnogi ga smatraju jednim od njenih najljepših gradova. Upravno je središte Republike Srpske, te privredni i kulturni centar ovog dijela Bosanske Krajine.
Slika br.6. Panorama grada Banja Luka
Zahvaljujući svojoj dugoj i vrijednoj historiji grad Banja Luka ima veoma bogato i raznoliko kulturno naslijeđe. U gradu se nalazi nekoliko muzeja, od kojih treba izdvojiti Muzej Bosanske krajine, Etnografski muzej (osnovan 1930. godine), te Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske.
Kulturnu ponudu u gradu čine i dvije pozorišne kuće sa vrijednom tradicijom: Narodno i Dječije pozorište, kao i nekoliko kulturno-umjetničkih društava. Najistaknutiji folklorni ansambli koji čine amatersku kulturnu scenu grada su CKUDM "Veselin Masleša" Banja Luka, RKUD "Pelagić" (1927) i KUD "Čajavec".
Gradska biblioteka, osnovana 26. aprila 1936. godine, nastavlja knjišku tradiciju dotadašnjih gradskih i nacionalnih čitaonica. Jednu od njih osnovao je još 1866. godine veliki prosvjetitelj Vaso Pelagić, koja vremenom dobija važnu ulogu u akademskoj zajednici i cjelokupnoj javnosti Banja Luke. U prvih trideset godina svoga rada biblioteka je skupila oko 92.000 knjiga i proširila svoju djelatnost, osnivajući čitaonicu i dječije odjeljenje tokom 1950-ih godina. Biblioteka danas broji fond od 200.000 knjiga, publikacija i periodike. Tokom 1980-ih postaje članicom Univerziteta u Banjoj Luci, a danas slovi kao Narodna i Univerzitetska biblioteka.
3.2. Središnja Bosna
Srednjom Bosnom se naziva prostor između regije preripanonske sjeverne Bosne i regije visokog krša na jugu.Sa istoka je omeđena granicom Srbije,Sjeverna granica ide planinskim hrbatima i masivima Dimitor,Manjača,Čemernica,Vlašić,Konjuh i Javor. Površina regije Srednje Bosne iznosi 12 920 km2 sa 1 249 000 stanovnika a prosječnom gustinom naseljenosti 97 stanovnika na km2 .
Sarajevo – zenička kotlina je najznačajniji dio Srednje Bosne . U njoj su se razvili glavni privredni centri : Sarajevo i Zenica. Sarajevo sa deset općina u sastavu grada: Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža, Hadžići, Trnovo, Ilijaš, Pale, Vogošća ima ukupno 527 000 stanovnika , a uži dio broji 415 631 stanovnika, glavni je grad te glavno kulturno središte Bosne i Hercegovine.
Slika br.7. Panorama grada Zenica 3
Zenica je grad u Zeničko-dobojskom kantonu, u srednjem dijelu Bosne i Hercegovine. Površina grada je 500 km², a broj stanovnika iznosi oko 130 hiljada. Ekonomsko je središte geografske regije Srednje Bosne i pored Travnika i Jajca najvažniji grad tog dijela države.
Sarajevo
Sarajevo je takav grad da se u njemu i stranci osjećaju kao da su kod kuće. Čak ni širenje grada izgradnjom visokih nebodera nije moglo oduzeti šarm nebrojenim kafeima i vjekovnoj tradiciji gostoprimstva.
Iako je gradsko zaleđe, sačinjeno od nebrojenih brda i visokih planina, u neku ruku izolovalo grad i sačuvalo duh starih vremena, on je i dalje ostavljao svoja vrata širom otvorena ostatku svijeta. Bez obzira što je Sarajevo glavni grad, sa svom trkom i dinamikom koju nosi savremeni život, ipak ima jedinstvenu atmosferu koja vam se prosto uvuče u dušu. Ovaj grad djelomično simbolizuje vjekovima staru borbu protiv izrazitih utjecaja sa strane, ali svakako i njihovo prihvatanje u određenoj mjeri, i to onih najboljih, spajajući ih u jednu od najraznolikijih kultura koje se mogu pronaći u Evropi.
I doista, samo nekoliko mjesta na kugli zemaljskoj se može pohvaliti sa katoličkom i pravoslavnom crkvom i džamijom i sinagogom koje su udaljene tek jednu laganu šetnju jedna od druge. Ako postoji grad u Evropi koji bez imalo muke spaja istok i zapad onda je to Sarajevo. Ovdje su Bizantinsko i Otomansko carstvo istoka te Rimsko, Venecijansko i Austrougarsko sa zapada, ostavili neizbrisive tragove na kulturu, tradiciju i religiju. Šetnja Sarajevom predstavlja ustvari šetnju kroz njegovu historiju. Od orijentalne otomanske četvrti gdje su smještene brojne slastičarnice, kafanice i radnje sa rukotvorinama, pa do administrativnog i kulturnog centra nastalog u vrijeme Austrougarskog perioda, Sarajevo je zadržalo najbolje od oba svijeta. U Sarajevu ljudi imaju vremena i za porodicu i prijatelje. Ovdje se kaže da se bogatstvo čovjeka ne mjeri po onome šta ima, nego koliko prijatelja ima - ovdje ljudi troše svoje vrijeme na prijateljstvo.
3.3. Regija Visokog krša
Regija bosanskog hercegovačkog visokog krša leži između Peripanonske i Srednjobosanske regije na sjeveroistoku , planinske Crne gore na jugoistoku, Gorske Grvatske na sjeverozapadu, Srednjeg primorja na jugozapadu i niske Hercegovine na jugoistoku. Površina ove regije iznosi 11842 kilometara kvadratnih u kojoj živi 325 000 stanovnika ili 27,4 stanovnika po kilometru kvadratnom.
Slika br. 10. Panorama grada Bihaća 3
Bihać
Najveće gradsko središte je Bihać sa 45,807 stanovnika. Rubni položaj Bihaća u regiji određuje njegovu prometnu važnost , kao raskršće. Drugi grad je Konjic sa 13,744 stanovnika , također staro naselje na glavnom putu iz Panonije prema Primorju.
3.4. Mediteranska i Submediteranska Hercegovina
Površina Niske Hercegovine iznosi 5 399 kilometara kvadratnih i u njoj je 1981.g. živjelo 296 000 stanovnika ili 54,8 stanovnika po kilometru kvadratnom . Velik postotak poljoprivrednog stanovništva i slab razvitak gradova ukazuje na ekonomsku nerazvijenost i agrarnu prenaseljenost. Ti faktori su uvjetovali i ekonomsku emigraciju iz ovog područja u druge regije i inostranstvo. Glavni i najveći centar je Mostar sa 75 613 stanovnika.
Mostar
Stari most je čuveni most preko rijeke Neretve u Mostaru. Sagrađen je između 1557 - 1566 godine, djelo turskoga graditelja Hajrudina. Dana 9. novembra 1993. godine HVO je srušio Stari most. Nakon obnove 2004. godine Stari most je uvršten na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Poznat je kao glavni simbol Mostara i Hercegovine.
Mostarski Stari most je kameni most izgrađen od kamena tenelija. Luk je dug skoro 29, a visok 20, metara, savijen blizu sniženog polukruga. Karakteriziran je po tankom i elegantnom obliku: profil mosta je bio toliko tanak i visoko iznad vode da je mnogima bilo teško zamisliti da takva građevina se može napraviti od ogromnih kamenih blokova. Most je svijetle sjajne boje koja se mjenja tokom dana zavisno od sunca.
Most je bio izgrađen jednostavno da se spoje dvije obale Neretve, bez ikakve ukrasne namjere ili posebnog značaja. Glavni uticaj na dizajn mosta je morfologija mjesta i okoline. Cijeli kompleks nije posljedica jednog dizajna nego razvoj kroz doba, zavisan od povijesnih događaja i potrebe za zaštitu prijelaza preko rijeke. Stari most nije povezan za ijedan specifičan stil ili doba arhitekture tako da je jedinstven u svijetu.
Neum
Jadransko more na potezu Split Dubrovnik je veličanstveno i čisto, a Bosna i Hercegovina ima tu 22km svoje obale. More u neumskom zaljevu je predivno mirno jer je zaljev zatvoren i zaštićen od otvorenog mora pelješkim poluotokom.
vrijeme bivše Jugoslavije ovo mjesto je bilo izolirano odmaralište komunističkoj eliti. Ovamo se turizam vratio i sada ronjenje, parasailing, iznajmljivanje brodica i vodenih skutera nude svi važniji hoteli. Sve cijene su puno niže nego u susjednoj Hrvatskoj, stoga nije na odmet u jeku sezone unaprijed rezervisati smještaj.
4. POSJEĆENOST I STRUKTURA TURISTA
4.1. Posjećenost
Bosnu i Hercegovinu je u toku 2008. posjetilo 610.817 turista, što predstavlja povećanje od 4,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.Prema podacima Agencije za statistiku BiH, domaći turisti su ostvarili 4,3, a strani 4,9 posto više dolazaka.
Ostvareno je 1.396.485 noćenja turista, što predstavlja povećanje od 4,5 posto. Od ukupnog broja noćenja 48,5 posto su ostvarili domaći i 51,5 posto strani turisti.
Najveći broj dolazaka i noćenja turista ostvaren u razdoblju između maja i oktobra.
U decembru 2008. BiH je raspolagala i s kapacitetom od 11.064 soba, odnosno 23.015 ležaja, što je u odnosu na prethodni mjesec te godine više za 0,9 posto.
4.2. Struktura turista
Od ukupnog broja dolazaka u 2006 godini 50.5 % ostvaruju i domaći turisti a 49.5 % strani turisti.U odnosu na 2005 godinu broj dolazaka turista je veći za 15 % odnosno stranih turisti za 18 % a 12 % više dolazaka domaćih turista. Prosječno zadržavanje stranih turista je 2.32 dana a domaćih 2.39 dana. Najduže zadržavanje su imali turisti iz Slovačke, Češke, i Poljske od 4 dana.U dolascima stranih turista zemlje sa prostora bivše SFRJ učestvuju sa 51 %,evropske zemalje sa 43 % i vanevropske zemlje 6 %.
ZAKLUČAK
Udio turizma kao privredne grane na BDP u 2005 godini je iznosio 1.3 % a uticaj privrede generisane turizmom na BDP iznosio je 5.8 %.U sektoru izvoza usluga i roba ,turizam je učestvovao sa 3.1 % .Učešće 22.000 zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu iznosi 1.5 % odnosno zaposleni u privredi generisanoj turizmom utiču 5.3 % na ukupnu zaposlenost u BiH.
U 2006 godini ostvaren je ukupan prihod od turizma 164,536,000 KM što je za 19 % više nego predhodne godine.
Veliki broj neprijavljenih turističkih dolazaka,noćenja i prometa u turizmu opravdava izvještaj Centralne banke BiH prema kojem je u 2005 godini ostvareno 891 milion KM turističkog prometa od inostranog turizma a prema metodologiji MMF.
Uvođenjem PDV po jedinstvenoj stopi od 17 % ,stavljanje turizma u sektorski prioritet od strane entiteskih vlada i ministarskog vijeća BiH,planiranje izgradnje saobraćajnog koridora VC od Budimpešte do jadranske obale ,daju jasna opredjeljenja o važnosti turističke industrije na privredu BiH.
Prema procjenama Svjetske turističke organizacije (UNWTO),očekuje se da aktivnosti putovanja i turizma Bosne i Hercegovine za period 2006 – 2015 godina imati realan godišnji rast od 5.2 %.
Uz gore navedene činjenice moramo biti svjesni da je bosanski turizam veoma profitabilan te je sigurno najbolja alternativa za izvor prihoda u našoj osiromašenoj državi, zato bi Bosanci i Hercegovci trebali da gaje turizam i da na primjeru drugih razvijenih turističkih zemalja , Hrvatske naprimjer, našu državu iz industrijske pretvore u turističku.
LITERATURA
1. INTERNET
www.e-turizam.ba
www.turizam-plus.ba
www.bih-x.com
www.komora.ba
www.zdici.info
2. OSNOVE TURIZMA ( 6. IZMJENJENO IZDANJE ) – Dr.sc. Sanda Weber, Dr.sc. Vesna Mikačić
Slika današnjeg svijeta, u skoro svim segmentima može se posmatrati globalno. Tako je i turizam fenomen koji je poprimio globalne dimenzije u XX vijeku.
Slika današnjeg svijeta, u skoro svim segmentima može se posmatrati globalno. Tako je i turizam fenomen koji je poprimio globalne dimenzije u XX vijeku.
Većina zemalja u svijetu, u većem ili manjem obimu, razvija turizam, a osnovna mu je karakteristika i cilj veliki broj učesnika u turističkim putovanjima, tj. masovnost. Po svojim ekonomskim, sociološkim, psihološkim, političkim i drugim konotacijama turizam kao fenomen, prema mnogim stručnim mišljenjima, nema pandana u nekoj drugoj pojavi ili fenomenu u savremenom svijetu. Isto tako, mnogi stručnjaci smatraju da će turistička industrija za par decenija biti, takoreći «rame uz rame» naftnoj i automobilskoj industriji.
Odabrao sam ovu temu jer Bosna i Hercegovina raspolaže ogromnim turističkim potencijalom kojeg ipak treba bolje preusmjeriti kako bi turizam postao primearna privredna grana naše domovine.
1. TURISTIČKO-GEOGRAFSKI POLOŽAJ BIH
Bosna i Hercegovina predstavlja veoma zanimljivu turističku destinaciju, što je rezultat geografskog položaja, izuzetnih prirodnih ljepota, kulturno-historijskih vrijednosti i pogodnih klimatskih uvjeta/uslova. Na području Bosne i Hercegovine vijekovima su se ukrštale različite kulture, religije i tradicije, što daje dodatnu vrijednost kreiranju specifičnog turističkog proizvoda i obogaćuje ponudu. Zahvaljujući svemu ovome, Bosna i Hercegovina posjeduje brojne prirodne i ljudskim radom i aktivnošću stvorene mogućnosti za razvoj različitih vrsta turizma, među njima posebno:
- Planinski: Olimpijske planine Bjelašnica, Jahorina, Igman i Trebević, Vlašić kod Travnika su veliki resursi u funkciji razvoja zimskog turizma i sportske rekreacije.
- Banjski: banje na Ilidži kod Sarajeva, u Fojnici, Kiseljaku, Tesliću, Tuzli, Olovu, Srebrenici, Višegradu, Tesliću predstavljaju bogatstvo termalnih izvora radioaktivne i mineralne vode koji su još u ranom historijskom periodu bile predmet eksploatacije u svhu liječenja.
- Promorski: Neum sa 270 sunčanih dana u godini je bosanskohercegovački izlaz na Jadransko more koji svojom okolinom (Mostar, Stonski zaljev, Hutovo blato) pruža jedinstvene šanse za odmor i rekreaciju.
- Religijski: Međugorje je nakon pojavljivanja Djevice Marije postalo moderan centar vjerskog turizma sa izgrađenim kapacitetima, infrastrukturom i ostalim sadržajima; Prusac, Jajce, te monogobrojni vjerski i kulturni spomenici četiri religije (islam, katolicizam, pravoslavlje) koji na ovim prostorima vijekovima egzistiraju u savršenom skladu
- Lovni i ribolovni: očuvanost prirode, bogatstvo rijeka, jezera, razne vrste divljači predstavljaju izuzetnu turističku atrakciju
- Kongresni turizam: Sarajevo, Zenica, Tuzla, Bihać, Banja Luka, Mostar.
Mnoga bosanskohercegovačka vrijedna prirodna bogatstva su ostala sačuvana. To su kanjoni Rakitnice i Krušnice, rezervati ptica Hutovo blato i Bardača, prašuma Perućica, jezera kao što su Blidinje, Prokoško, Šatorsko i Boračko, vodopadi Kravice, Skakavac, Kozica, rijeka Una sa svojim slapovima, gornji tok Neretve, izvor Bune.
2. DRUŠTVENO-GEOGRAFSKI FAKTORI RAZVOJA TURIZMA
2.1. Kulturno-historijsko naslijeđe BiH
Iako relativno mala zemlja, Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki uticaj na ostale zemlje Balkana, a kadkad i na cijeli svijet. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te design i savremene medije. Bosna i Hercegovina je uz Mađarsku, jedina zemlja u regiji, koja je dala više od jednog dobitnika prestižne Nobelove nagrade: Vladimir Prelog dobio ju je za hemiju, a i Ivo Andrić za književnost. Glavni grad Sarajevo je bio domaćin 14. Zimskih olimpijskih igara, koje su bile ne samo druženje mladih sportista iz cijeloga svijeta, nego i igre kulture, mira i prijateljstva.
Važno je spomenuti da je prisutnost triju vjera u Bosni i Hercegovini imala ogroman uticaj na kulturni razvoj zemlje. Sarajevo je jedini grad pored Jerusalema, koji ima pravoslavnu crkvu, džamiju i katoličku crkvu kao i sinagogu udaljene 100 metara jedne od drugih. Najznačajniji eksponat Zemaljskog muzeja u Sarajevu je sarajevska Hagada, tradicionalna jevrejska knjiga koju su Sefardi donijeli u Sarajevo po svome izgonu iz Španije. Orijentalno nasljeđe Bosne i Hercegovine vidi se također i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture, iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put tokom agresije na BiH 1992-1995. Među najznačajnije objekte iz osmanskog perioda valja izdvojiti Begovu džamiju i Carevu džamiju u Sarajevu, Aladža džamiju u Foči, Ferhadija džamiju u Banja Luci, džamije u Mostaru, Travniku i Livnu, te brojne druge sakarlne objekte islamske kulture po cijeloj zemlji. Bosna i Hercegovina posebno je poznata i prema svojim mostovima iz osmanskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti: Stari most u Mostaru, Most Mehmeda paše Sokolovića u Višegradu, Arslanagić most u Trebinju, te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na rijeci Bistrici u Livnu.
Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni "bosanski" stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni stoje u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najznačajniji samostani franjevačke provincije Bosna srebrena u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostar.
Slika br.3. Zemaljski muzej 1
Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu je najstarija muzejska institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1888. godine, za vrijeme Austro-Ugarske vladavine. U početku je muzej bio smješten u neuslovnim prostorijama, da bi regulacionim planom iz 1909. godine načinjena skica muzeja i predviđena njegova izgradnja u središnjem dijelu grada Sarajeva, na današnjem Trgu Bosne i Hercegovine. Arhitekt Karlo Paržik je uradio projekt za zgradu muzeja, koja se sastoji od četiri zasebna paviljona, međusobno povezana terasama, sa unutrašnjim atrijom gdje je smještena botanička bašta . Zgrada je rađena u neorenesansnom stilu. Interesantno je da je to jedina zgrada muzeja u jugoistočnoj Evropi koja je namjenski građena za tu svrhu.
2.2. Infrastrukturni kapaciteti i saobraćaj BiH
2.2.1. Smještajni kapaciteti
U periodu do 1992. godine su izgrađeni značajni turistički kapaciteti, infrastruktura i transportna mreža predstavljajući solidnu osnovu za dalji razvoj ove djelatnosti. Stručni kadrovi su potvrdili svoju vrijednost i stekli nova iskustva u organizaciji XIV Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, kao i mnogih drugih međunarodnih sportskih, kulturnih i privrednih manifestacija.
U periodu od 1992. -1995. godine došlo je do velikog razaranja i uništavanja turističkih kapaciteta. Danas je određeni broj uništenih objekata turističke ponude Bosne i Hercegovine opet u funkciji.
Aktivnostima formiranih turističkih zajednica, udruženja turizma pri privrednim komorama, mnogobrojnim kvalitetnim turističkim agencijama, većinom privatiziranim preduzećima iz ove oblasti, te podrškom nadležnih vladinih institucija turizam Bosne i Hercegovine bi mogao postati jedna od glavnih privrednih djelatnosti koja će istovremeno promovirati državu u jednom potpuno novom svjetlu.
Slika br.4. Hotel Europa, Sarajevo 1
Hotel Europa garni vjerovatno ima najbolju lokaciju od svih hotela u Sarajevu; tačno u centru starog grada; moderna građevina okružena osmanlijskom arhite-kturom sa jedne i austro-ugarskom sa druge strane.
Bosna i Hercegovina raspolaže sa 20.356 registrovanih kreveta u hotelima, motelima , pansionima i privatnom smještaju što je za 10 % više nego predhodne godine. Registrovano je 294 hotela i motela koji učestvuju sa 60 % u ukupnim smještajnim kapacitetima.Najveći broj hotela i motela je sa tri zvjezdice i imaju tendenciju porasta kvalitete.
Najveći broj smještajnih kapaciteta se nalazi u malim porodičnim hotelima,motelima i pansionima dok se veliki hoteli nalaze u centrima kulturnog,planinskog,primorskog i zdravstvenog turizma.
Hotel Neum ima 380 soba (jednokrevetne, dvokrevetne i apartmane) većina sa pogledom na more, balkonom, kupaonicom sa kadom ili tušem, WC, telefonskom linijom sa mogućnošću direktnog biranja, a jedan dio soba ima SAT-TV.
2.2.2. Saobraćaj
Bosna i Hercegovina ima značajan položaj u transportno-komunikacionom sistemu Balkana i južne Evrope. Shodno svom položaju ona nastoji da se i u domenu transporta i komunikacija što brže priključi razvijenim zemljama Evrope i svijeta u čemu i postiže određene rezultate.U posljednjih nekoliko godina investirana su značajna sredstva u obnovi u ratu uništenih i porušenih transportnih kapaciteta, objekata i saobraćajnica, a planira se i izgradnja novih cestovnih i željezničkih pravaca.
Postojeća saobraćajna infrastruktura u BiH je locirana uglavnom oko centralne ose; sjever-jug duž rijeka Bosne i Neretve, i u smjeru zapad-istok paralelno r. Savi. Na ovim potezima locirana je glavnina privrednih i prirodnih resursa. kao i stanovništva BiH. U posljednje vrijeme evidentni su napori i uspjesi BH i tijela međunarodne zajednice da se međunarodni transport postupno ali sigurno normalizira.
2.3. Razvijenost i kupovna moć stanovništva BiH
Po kopovnoj moći BiH građani se nalaze među zadnjim u Europi.Prema istraživanju kompanije GfK kojom je obuhvaćeno 40 zemalja u Evropi, BiH zauzima 36. mjesto sa 2.033 eura godišnje. Kupovna moć izračunata je na bazi ukupnih neto prihoda kućanstva tokom godine, pri čemu se u prihode ubraja i svaki vid primanja od države.
Tabela br.1. Kupovna moć Europskih zemalja 1
Financijska se kriza odražava na kupovnu moć građana, čak i na najnižoj instanci potrošnje – kupovini proizvoda široke potrošnje, pokazuje ovo istraživanje GfK BH. Mijenja se pristup kupovini, pa tako prilikom kupovine potrepština za domaćinstvo, građani sada više obraćaju pažnju na cijene u trgovinama i biraju one trgovine koje nude najpovoljnije cijene. Također se mijenjaju i navike kupovine i sada se biraju proizvodi u velikim pakiranjima upravo zbog njihove povoljnije cijene, a smanjuje se širina proizvoda, tj. kupuju se tek najnužnije potrepštine za domaćinstvo. No, uprkos očitoj cjenovnoj osjetljivosti, većina građana, njih oko 60%, još uvijek je vjerna kupovini proizvoda na koje je navikla, bez obzira na promocije/akcije.Prema preliminarnim brojkama koje je objavila Centralna bankaBiH, industrija turizma u BiH je doživjela pozitivan trend u posljednjih najmanje pet godina.
Međunarodni dolasci i odlasci posjetilaca su se povećali i prihod ostvaren od turizma je skoro oko650 miliona američkih dolara. Povećanje zarade može se djelimično pripisati agresivnommeđunarodnom marketingu koji su promovisali državni organi i trgovinski sajmovi koji su seodržavali u inostranstvu. Nažalost, ove brojke nisu rezultat redovnih ispitivanja.
Statističke informacije sugerišu da bi potrošnja uokviru ulaznog turizma mogla predstavljati – kao trend –više od pola trenutnog deficita bilanse plaćanja BiH što nije vjerovatno. Predstavnici Centralne banke su se složili da se važan posao poboljšanja i ponovnog definisanja statistika turizma uvedeu praksu što je prije moguće.
3. TURISTIČKO-GEOGRAFSKE REGIJE I TURISTIČKI CENTRI BIH
3.1. Sjeverna Bosna
Peripanonska Sjeverna Bosna uhvaća prostor Bosanske posavine te južnije prstore o kojih prostiru panonska obilježja. Približno 70 km južno od Save pruža se granica peripanonske Bosne. Na istoku peripanonska Bosna ima granicu na Drini, odnosno u Bosanskom podrinju, a na zapadu ide zapadnom granicom Bosanskog pounjak. Površina peripanonske Bosne iznosi 21 622 km2,a na tom prostoru živi oko 2 3000 000 stanovnika, sa gustinom naseljenosti od 104 stanovnika na km2.Na tom prostoru preovlađuju ravnice i nizije sa brežuljkaštim i brdovitim zemljištem. Sa te ravnice se izdižu ostrvske planine koje ne prelaze visinu od 1 000 m.Dalje na jugu neke planine prelaze visinu od 1 000 m i to na dodiru sa planinskim središnjim prostorom. Otvorene doline Une sa Sanom, Vrbasa, Bosne sa Sprečom te Drine rastavljaju brdovito-brežuljkasta zemljišta, a same doline su veoma otvorene za saobraćaj.
Banja Luka
Banja Luka (službeni naziv: Grad Banja Luka) je grad u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smješten na rijeci Vrbas. Po veličini je drugi grad u cijeloj BiH, a mnogi ga smatraju jednim od njenih najljepših gradova. Upravno je središte Republike Srpske, te privredni i kulturni centar ovog dijela Bosanske Krajine.
Slika br.6. Panorama grada Banja Luka
Zahvaljujući svojoj dugoj i vrijednoj historiji grad Banja Luka ima veoma bogato i raznoliko kulturno naslijeđe. U gradu se nalazi nekoliko muzeja, od kojih treba izdvojiti Muzej Bosanske krajine, Etnografski muzej (osnovan 1930. godine), te Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske.
Kulturnu ponudu u gradu čine i dvije pozorišne kuće sa vrijednom tradicijom: Narodno i Dječije pozorište, kao i nekoliko kulturno-umjetničkih društava. Najistaknutiji folklorni ansambli koji čine amatersku kulturnu scenu grada su CKUDM "Veselin Masleša" Banja Luka, RKUD "Pelagić" (1927) i KUD "Čajavec".
Gradska biblioteka, osnovana 26. aprila 1936. godine, nastavlja knjišku tradiciju dotadašnjih gradskih i nacionalnih čitaonica. Jednu od njih osnovao je još 1866. godine veliki prosvjetitelj Vaso Pelagić, koja vremenom dobija važnu ulogu u akademskoj zajednici i cjelokupnoj javnosti Banja Luke. U prvih trideset godina svoga rada biblioteka je skupila oko 92.000 knjiga i proširila svoju djelatnost, osnivajući čitaonicu i dječije odjeljenje tokom 1950-ih godina. Biblioteka danas broji fond od 200.000 knjiga, publikacija i periodike. Tokom 1980-ih postaje članicom Univerziteta u Banjoj Luci, a danas slovi kao Narodna i Univerzitetska biblioteka.
3.2. Središnja Bosna
Srednjom Bosnom se naziva prostor između regije preripanonske sjeverne Bosne i regije visokog krša na jugu.Sa istoka je omeđena granicom Srbije,Sjeverna granica ide planinskim hrbatima i masivima Dimitor,Manjača,Čemernica,Vlašić,Konjuh i Javor. Površina regije Srednje Bosne iznosi 12 920 km2 sa 1 249 000 stanovnika a prosječnom gustinom naseljenosti 97 stanovnika na km2 .
Sarajevo – zenička kotlina je najznačajniji dio Srednje Bosne . U njoj su se razvili glavni privredni centri : Sarajevo i Zenica. Sarajevo sa deset općina u sastavu grada: Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža, Hadžići, Trnovo, Ilijaš, Pale, Vogošća ima ukupno 527 000 stanovnika , a uži dio broji 415 631 stanovnika, glavni je grad te glavno kulturno središte Bosne i Hercegovine.
Slika br.7. Panorama grada Zenica 3
Zenica je grad u Zeničko-dobojskom kantonu, u srednjem dijelu Bosne i Hercegovine. Površina grada je 500 km², a broj stanovnika iznosi oko 130 hiljada. Ekonomsko je središte geografske regije Srednje Bosne i pored Travnika i Jajca najvažniji grad tog dijela države.
Sarajevo
Sarajevo je takav grad da se u njemu i stranci osjećaju kao da su kod kuće. Čak ni širenje grada izgradnjom visokih nebodera nije moglo oduzeti šarm nebrojenim kafeima i vjekovnoj tradiciji gostoprimstva.
Iako je gradsko zaleđe, sačinjeno od nebrojenih brda i visokih planina, u neku ruku izolovalo grad i sačuvalo duh starih vremena, on je i dalje ostavljao svoja vrata širom otvorena ostatku svijeta. Bez obzira što je Sarajevo glavni grad, sa svom trkom i dinamikom koju nosi savremeni život, ipak ima jedinstvenu atmosferu koja vam se prosto uvuče u dušu. Ovaj grad djelomično simbolizuje vjekovima staru borbu protiv izrazitih utjecaja sa strane, ali svakako i njihovo prihvatanje u određenoj mjeri, i to onih najboljih, spajajući ih u jednu od najraznolikijih kultura koje se mogu pronaći u Evropi.
I doista, samo nekoliko mjesta na kugli zemaljskoj se može pohvaliti sa katoličkom i pravoslavnom crkvom i džamijom i sinagogom koje su udaljene tek jednu laganu šetnju jedna od druge. Ako postoji grad u Evropi koji bez imalo muke spaja istok i zapad onda je to Sarajevo. Ovdje su Bizantinsko i Otomansko carstvo istoka te Rimsko, Venecijansko i Austrougarsko sa zapada, ostavili neizbrisive tragove na kulturu, tradiciju i religiju. Šetnja Sarajevom predstavlja ustvari šetnju kroz njegovu historiju. Od orijentalne otomanske četvrti gdje su smještene brojne slastičarnice, kafanice i radnje sa rukotvorinama, pa do administrativnog i kulturnog centra nastalog u vrijeme Austrougarskog perioda, Sarajevo je zadržalo najbolje od oba svijeta. U Sarajevu ljudi imaju vremena i za porodicu i prijatelje. Ovdje se kaže da se bogatstvo čovjeka ne mjeri po onome šta ima, nego koliko prijatelja ima - ovdje ljudi troše svoje vrijeme na prijateljstvo.
3.3. Regija Visokog krša
Regija bosanskog hercegovačkog visokog krša leži između Peripanonske i Srednjobosanske regije na sjeveroistoku , planinske Crne gore na jugoistoku, Gorske Grvatske na sjeverozapadu, Srednjeg primorja na jugozapadu i niske Hercegovine na jugoistoku. Površina ove regije iznosi 11842 kilometara kvadratnih u kojoj živi 325 000 stanovnika ili 27,4 stanovnika po kilometru kvadratnom.
Slika br. 10. Panorama grada Bihaća 3
Bihać
Najveće gradsko središte je Bihać sa 45,807 stanovnika. Rubni položaj Bihaća u regiji određuje njegovu prometnu važnost , kao raskršće. Drugi grad je Konjic sa 13,744 stanovnika , također staro naselje na glavnom putu iz Panonije prema Primorju.
3.4. Mediteranska i Submediteranska Hercegovina
Površina Niske Hercegovine iznosi 5 399 kilometara kvadratnih i u njoj je 1981.g. živjelo 296 000 stanovnika ili 54,8 stanovnika po kilometru kvadratnom . Velik postotak poljoprivrednog stanovništva i slab razvitak gradova ukazuje na ekonomsku nerazvijenost i agrarnu prenaseljenost. Ti faktori su uvjetovali i ekonomsku emigraciju iz ovog područja u druge regije i inostranstvo. Glavni i najveći centar je Mostar sa 75 613 stanovnika.
Mostar
Stari most je čuveni most preko rijeke Neretve u Mostaru. Sagrađen je između 1557 - 1566 godine, djelo turskoga graditelja Hajrudina. Dana 9. novembra 1993. godine HVO je srušio Stari most. Nakon obnove 2004. godine Stari most je uvršten na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Poznat je kao glavni simbol Mostara i Hercegovine.
Mostarski Stari most je kameni most izgrađen od kamena tenelija. Luk je dug skoro 29, a visok 20, metara, savijen blizu sniženog polukruga. Karakteriziran je po tankom i elegantnom obliku: profil mosta je bio toliko tanak i visoko iznad vode da je mnogima bilo teško zamisliti da takva građevina se može napraviti od ogromnih kamenih blokova. Most je svijetle sjajne boje koja se mjenja tokom dana zavisno od sunca.
Most je bio izgrađen jednostavno da se spoje dvije obale Neretve, bez ikakve ukrasne namjere ili posebnog značaja. Glavni uticaj na dizajn mosta je morfologija mjesta i okoline. Cijeli kompleks nije posljedica jednog dizajna nego razvoj kroz doba, zavisan od povijesnih događaja i potrebe za zaštitu prijelaza preko rijeke. Stari most nije povezan za ijedan specifičan stil ili doba arhitekture tako da je jedinstven u svijetu.
Neum
Jadransko more na potezu Split Dubrovnik je veličanstveno i čisto, a Bosna i Hercegovina ima tu 22km svoje obale. More u neumskom zaljevu je predivno mirno jer je zaljev zatvoren i zaštićen od otvorenog mora pelješkim poluotokom.
vrijeme bivše Jugoslavije ovo mjesto je bilo izolirano odmaralište komunističkoj eliti. Ovamo se turizam vratio i sada ronjenje, parasailing, iznajmljivanje brodica i vodenih skutera nude svi važniji hoteli. Sve cijene su puno niže nego u susjednoj Hrvatskoj, stoga nije na odmet u jeku sezone unaprijed rezervisati smještaj.
4. POSJEĆENOST I STRUKTURA TURISTA
4.1. Posjećenost
Bosnu i Hercegovinu je u toku 2008. posjetilo 610.817 turista, što predstavlja povećanje od 4,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.Prema podacima Agencije za statistiku BiH, domaći turisti su ostvarili 4,3, a strani 4,9 posto više dolazaka.
Ostvareno je 1.396.485 noćenja turista, što predstavlja povećanje od 4,5 posto. Od ukupnog broja noćenja 48,5 posto su ostvarili domaći i 51,5 posto strani turisti.
Najveći broj dolazaka i noćenja turista ostvaren u razdoblju između maja i oktobra.
U decembru 2008. BiH je raspolagala i s kapacitetom od 11.064 soba, odnosno 23.015 ležaja, što je u odnosu na prethodni mjesec te godine više za 0,9 posto.
4.2. Struktura turista
Od ukupnog broja dolazaka u 2006 godini 50.5 % ostvaruju i domaći turisti a 49.5 % strani turisti.U odnosu na 2005 godinu broj dolazaka turista je veći za 15 % odnosno stranih turisti za 18 % a 12 % više dolazaka domaćih turista. Prosječno zadržavanje stranih turista je 2.32 dana a domaćih 2.39 dana. Najduže zadržavanje su imali turisti iz Slovačke, Češke, i Poljske od 4 dana.U dolascima stranih turista zemlje sa prostora bivše SFRJ učestvuju sa 51 %,evropske zemalje sa 43 % i vanevropske zemlje 6 %.
ZAKLUČAK
Udio turizma kao privredne grane na BDP u 2005 godini je iznosio 1.3 % a uticaj privrede generisane turizmom na BDP iznosio je 5.8 %.U sektoru izvoza usluga i roba ,turizam je učestvovao sa 3.1 % .Učešće 22.000 zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu iznosi 1.5 % odnosno zaposleni u privredi generisanoj turizmom utiču 5.3 % na ukupnu zaposlenost u BiH.
U 2006 godini ostvaren je ukupan prihod od turizma 164,536,000 KM što je za 19 % više nego predhodne godine.
Veliki broj neprijavljenih turističkih dolazaka,noćenja i prometa u turizmu opravdava izvještaj Centralne banke BiH prema kojem je u 2005 godini ostvareno 891 milion KM turističkog prometa od inostranog turizma a prema metodologiji MMF.
Uvođenjem PDV po jedinstvenoj stopi od 17 % ,stavljanje turizma u sektorski prioritet od strane entiteskih vlada i ministarskog vijeća BiH,planiranje izgradnje saobraćajnog koridora VC od Budimpešte do jadranske obale ,daju jasna opredjeljenja o važnosti turističke industrije na privredu BiH.
Prema procjenama Svjetske turističke organizacije (UNWTO),očekuje se da aktivnosti putovanja i turizma Bosne i Hercegovine za period 2006 – 2015 godina imati realan godišnji rast od 5.2 %.
Uz gore navedene činjenice moramo biti svjesni da je bosanski turizam veoma profitabilan te je sigurno najbolja alternativa za izvor prihoda u našoj osiromašenoj državi, zato bi Bosanci i Hercegovci trebali da gaje turizam i da na primjeru drugih razvijenih turističkih zemalja , Hrvatske naprimjer, našu državu iz industrijske pretvore u turističku.
LITERATURA
1. INTERNET
www.e-turizam.ba
www.turizam-plus.ba
www.bih-x.com
www.komora.ba
www.zdici.info
2. OSNOVE TURIZMA ( 6. IZMJENJENO IZDANJE ) – Dr.sc. Sanda Weber, Dr.sc. Vesna Mikačić