ATMOSFERA - MATURSKI RAD
Geografski omotač je univerzalna sfera koja obavija Zemlju. To je sloţen omotač i najsloţeniji dio naše planete, koji je formiran pod utjecajem unutrašnjih i vanjskih sila. Čine ga zemljina kora, donji slojevi atmosfere, hidrosfera, biosfera i pedosfera.
U geografskoj literature za geografski omotač upotrebljavaju se i drugi izrazi, kao što su: gebiosfera ili biogeosfera (prostor na Zemlji u kojem je moguć ţivot) landšaftna sfera (meĎusobno različiti djelovi Zemljine površine – prirodne zone), te u novije vrijeme neosfera ili antropogeosfera (sfera dometa ljudskog razuma). Geografski omotač je nastao bez ljudskog utjecaja i funkcioniše po sebi svojstvenim prirodnim zakonima. Granica do koje slabe ili se čak ne osjećaju fizičkogeografski utjecaji sa Zemljine površine predstavljaju donji i gornju granicu geografskog omotača. Gornju granicu čini stratosfera (sloj najveće koncentracije ozona na visini od 25 do 30 km), a donja se nalazi ispod Zemljine kore, sipod koje se ne osjećaju zamljotresni talasi. Prema ovim granicama debljina geografskog omotača iznosi od 35 do 45 km. |
Geosfere čine viši stepen organizacije materije, koje su uzajamno vezane u prirodnu cjelinu. U njima preovladava jedna komponenta. Tako, npr: mineral i stijene grade površinski sloj Zemlje koje se naziva Litosfera, vode grade hidrosferu itd.
Geosistem je sloţen prirodni sistem na površini Zemlje, kojeg grade djelovi geosfera. Prosti ili osnovni geosistemi formiraju geokomponente nazive organizacije. Mogu biti i sloţeni, i oni se u geografiji nazivaju prirodne zone. Prirodne zone nastaju u uzajamnom djelovanju geokomponenata i geosfera na odreĎenim djelovima Zemljine površine. Geokompleksi su najsloţeniji djelovi geografskog omotača i nastaju preobraţajem geosistema pod uticajem ljudske aktivnosti. Zbog toga se često nazivaju i tehnogenim sistemima. |